Bol u prsima

zdravo ja imam 35 god radim tezak posao u fr stalno mi je cekic od 5 kg u ruci te mi sad nesto mnogo puca u ramenu desnom ali me to i ne boli nesto mnogo ali imam i drugi problem u prsima imam neki kao bol ali nemam problem s disanjem mislim po sred prsa ako spavam rasirenih ruku probudi me bol kao da me neko posjekao po sred prsa kao da sam se razdvoio onda ustanem i skupim se u prsima ono nesto pukne i napravi te bol za kratko prodje ali i ne uvijek nekad to ne napravi se pa treba vise sati da me prodje a i u desnoj strani ispod ramena isto stalno me nesto zabolijeva vec to traje jednu godinu a to na desnoj strani je kao neka tacka kao da me neko bocka tako nekako sve se plasim strastveni sam pusac da nije od toga kad malo popijem onda ne osjecam te bolove molim vas ako ste i malo u mogucnosti odgoriti mi ili dati neka uputstva pomogli biste mi mnogo ja ovdje nemam lijecenje jer sam jos uvijek bez papira pa se mnogo brinem duboko u noc ne zaspim unaprijed hvala bosanac

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Prema opisu Vaših tegoba mogu kazati da su one nespecifične i netipične za anginu pektoris tj. za ishemijsku bolest srca. Bolovi koji su povezani s anginom pektoris obično nisu trajanja više sati kao što je to slučaj kod Vas. Vaše poteškoće vjerojatno su uzrokovane promjenama na kralježnici i na zglobovima. Kada budete u mogućnosti bilo bi dobro učiniti RTG snimku pluća i srca, ramena i torakalne kralježnice. RTG snimke bi mogle pokazati promjene na zglobovima, kralježnici ili plućima koje mogu uzrokovati bolove. Nalaze može pogledati liječnik opće medicine i preporučiti Vam lijekove ili eventualno fizikalnu terapiju. Također Vam predlažem da prestanete pušiti cigarete jer one su vrlo štetne za Vaše zdravlje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

IHB oznaka na tlakomjeru – što mi savjetujete?

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]