Bolne noge

Poštovani,
radi se o mojoj majci. Rođena je 1960. i po zanimanju je zubni tehničar, znači 40-ak godina svakodnevno stoji satima i izgleda da je to počelo uzimati danak. Unazad nekoliko mjeseci užasno ju bole noge, otkako pamtim cijele su ljubičasto – crvene zbog popucalih kapilara. Bol je nesnosna, vrlo često odlazi na injekcije, a u zadnje vrijeme i na fizikalnu no bol ne nestaje niti se smanjuje. Magnet ima tek krajem svibnja, to je predugo za mene, a kamoli za nju. Nekoliko liječnika iz njenog Doma zdravlja koji su ju pregledali ne znaju što bi moglo biti. Danas mi je kolega s fakulteta ispričao da je njegova poznanica imala sličan problem – radila je u laboratoriju i također su ju noge odjednom počele nesnosno boljeti i otkrili su joj tumor na kuku i navodno to ima veze sa ženama u menopauzi. Možete li m reći nešto više o tome i kakva su vaša predviđanja – što bi to moglo biti? Nikada prije nije imala problema s nogama niti je bila na ikakvim operacijama ili bolovala od neke ozbiljnije bolesti. Ispričavam se na smetnji, ali ne mogu više podnijeti iščekivanje, ne spavam i ne funkcioniram normalno u svakodnevnom životu zbog brige… Unaprijed hvala.
Lijep pozdrav,
Ana

16.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Bolovi u nogama mogu biti uzrokovani aterosklerotskim promjenama arterija nogu, potom bolestima vena nogu, bolestima kralježnice i degenerativnim promjenama koljena ili kukova, te neuromuskularnim bolestima. Potrebno je učiniti klinički pregled i dijagnostičke pretrage kojima se može ustanoviti uzrok tegoba i preporučiti adekvatnu terapiju. U obzir dolaze ove dijagnostičke pretrage: laboratorijski nalazi, Doppler artreija i vena nogu, te RTG LS kralježnice, kukova i koljena ili magnetna rezonancija (MR). Liječnik će nakon kliničkog pregleda postavitin radnu dijagnozu i indicirati neke od dijagnostičkih pretraga. Temeljem Vašeg opisa nije moguće utvrditi uzrok bolova u nogama i uzrok promjena na koži nogu. 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]