Bolne noge

Poštovani,
radi se o mojoj majci. Rođena je 1960. i po zanimanju je zubni tehničar, znači 40-ak godina svakodnevno stoji satima i izgleda da je to počelo uzimati danak. Unazad nekoliko mjeseci užasno ju bole noge, otkako pamtim cijele su ljubičasto – crvene zbog popucalih kapilara. Bol je nesnosna, vrlo često odlazi na injekcije, a u zadnje vrijeme i na fizikalnu no bol ne nestaje niti se smanjuje. Magnet ima tek krajem svibnja, to je predugo za mene, a kamoli za nju. Nekoliko liječnika iz njenog Doma zdravlja koji su ju pregledali ne znaju što bi moglo biti. Danas mi je kolega s fakulteta ispričao da je njegova poznanica imala sličan problem – radila je u laboratoriju i također su ju noge odjednom počele nesnosno boljeti i otkrili su joj tumor na kuku i navodno to ima veze sa ženama u menopauzi. Možete li m reći nešto više o tome i kakva su vaša predviđanja – što bi to moglo biti? Nikada prije nije imala problema s nogama niti je bila na ikakvim operacijama ili bolovala od neke ozbiljnije bolesti. Ispričavam se na smetnji, ali ne mogu više podnijeti iščekivanje, ne spavam i ne funkcioniram normalno u svakodnevnom životu zbog brige… Unaprijed hvala.
Lijep pozdrav,
Ana

16.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Bolovi u nogama mogu biti uzrokovani aterosklerotskim promjenama arterija nogu, potom bolestima vena nogu, bolestima kralježnice i degenerativnim promjenama koljena ili kukova, te neuromuskularnim bolestima. Potrebno je učiniti klinički pregled i dijagnostičke pretrage kojima se može ustanoviti uzrok tegoba i preporučiti adekvatnu terapiju. U obzir dolaze ove dijagnostičke pretrage: laboratorijski nalazi, Doppler artreija i vena nogu, te RTG LS kralježnice, kukova i koljena ili magnetna rezonancija (MR). Liječnik će nakon kliničkog pregleda postavitin radnu dijagnozu i indicirati neke od dijagnostičkih pretraga. Temeljem Vašeg opisa nije moguće utvrditi uzrok bolova u nogama i uzrok promjena na koži nogu. 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Spinalni hemangiom – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dijagnoza bolesti. Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su: Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno […]

Akne

#pokazise – besplatni pregledi akni diljem zemlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Portal estetica.hr u suradnji s hrvatskim dermatolozima, tijekom siječnja i veljače 2022. organizira nacionalnu akciju #pokazise (Pokaži se), posvećenu borbi protiv jedne od najučestalijih kožnih bolesti današnjice – akni. Više od 50 dermatologa iz 17 hrvatskih gradova – Crikvenice, Čakovca, Daruvara, Dubrovnika, Ivanić Grada, Karlovca, Metkovića, Ploča, Poreča, Pule, Rijeke, Solina, Splita, Velike Gorice, Vinkovaca, […]

Pregled

Tumor testisa – samopregled i pregled urologa

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prije nekoliko godina pokrenuta je, od strane onkoloških i javno-zdravstvenih institucija, akcija naziva „Opipaj s razlogom“. Cilj te akcije je podići znanje i svjesnost populacije o potrebi i svrhovitosti što ranije dijagnostike tumora testisa. Još prije tridesetak godina to je bila, za većinu oboljelih mladih muškaraca (jer to je bolest mlađe muške dobi!), smrtonosna dijagnoza. […]

Dijete

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

KOPB

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Niska srčana frekvencija – je li to opasno?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]