Dijagnoza bolesti.

Kao i kod drugih bolesti i stanja u mišićno – koštanom sustavu prvo je potrebno uzeti anamnezu bolesnika. Razgovor između liječnika i bolesnika se uvijek fokusira na simptome koje bolesnik ima, a učestala pitanja koja nam mogu pomoći u postavljanju dijagnoze su:

• kada su tegobe započele,
• što dovodi do pogoršanja i olakšavanja bola,
• intenzitet boli,
• karakter boli,
• promijene bola tijekom vremena,
• dnevni ritam bola, kao i 
• opći simptomi kao noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, povišena tjelesna temperatura i slično. 

Nakon anamneze slijedi pregled bolesnika, dakle testovi za određeni dio mišićno – koštanog sustava gdje se nalazi bol, ali i neurološki pregled u svrhu postavljanja ispravne dijagnoze. Budući da hemangiomi uglavnom nisu simptomatski, tada je važno misliti i na druge bolesti koje idu s boli u mišićno – koštanom sustavu.

Većina svih hemangioma kralježnice se u torakalnoj (prsnoj) kralježnici, ali se mogu naći i u ostalim dijelovima kralježnice.

Slijedeći korak je odabir radiološke obrade. Na izboru imamo „običan“ rendgen (RTG), ultrazvuk, kompjutorsku tomografiju (CT) i magnetsku rezonanciju (MR).

Osim toga bitno je uzeti i laboratorijske nalaze da bi se isključile druge bolesti kao infekcije i upale, te, eventualno i biopsija (uzorak) tkiva ukoliko nam dijagnoza nije jasna.

Uloga radiološke obrade je ključna i koristi nam u procijeni hemangioma uključujući veličinu hemangioma, kao mjesto i stupanj zahvaćenosti kralježničkog kanala.

• Rendgen (RTG) obično pokazuje povećanu gustoća tijela kralješka. Visina kralješka ne bi trebala biti promijenjena.
• Na CT snimci, se može vidjeti destrukcija kosti i proširenje u okolna meka tkiva uključujući i kralježnični kanal.
• MR snimke pokazuju eventualno proširenje u meka tkiva.