Febrilno stanje i gubitak svijesti

Poštovani/na,

molim Vas za pomoć.

Imam 34.godine i uvijek sam bila dobrog opceg zdravlja.
No, u vrijeme neposredno pred menstruaciju, kada imam povisenu temperaturu ili u trudnoci sam imala ucestale “preskoke” srca. Nisam se previse plasila jer osim tih nekoliko neugodnih preskoka zapravo nisam imala nikakvih problema. Sve do prije 3 dana. Djeca su mi bila prehladjena, suprug takodjer. Temperaturu su imali jedan dan. Test na Covid je bio negativan. Ja sam nekoliko dana kasnije imala iste simptome. Temperaturu do 39 jednu vecer. Ono sto me prestravilo je to sto sam iduci cijeli dan imala konstantne preskoke, izgubila svijest i nakon toga otisla na hitnu pomoc. Tamo sam takoder izgubila svijest 1x. Nakon obrade u kojoj su mi napravili ekg, vadili krv. Otpustili su me kuci sa preporukom obrade kardiologa amulantno, eventualno endokrinologa, i vadjenje hormona stitnjace..
Krvna slika je uredna, ovo su nalazi čini mi se srčanih markera :
eGFR CKD 117 (mL/min, 1,73m2)
CI 102 (mmol/L)
tNt 4 (ng/L)
NTproBNP 21 (ng/L)

Od ostalih pretraga poput ultrazvuka srca i sl nisam radila.

Moja prijateljica koja je medicinska sestra na kardiologiji misli da imam miokarditis i da su me ofrlje pogledali. Jer ga je ona imala sa vrlo slicnim simptomima..
Ja osobno vjerujem lijecniku koji me otpustio doma i rekao da mogu sve pomalo ambulantno rijesiti, pregled kardiologa i endokrinologa eventualno..

No, kao sto to obicno biva kada cujete komentare o bolesti o kojoj ne znate nista i koju vjerovatno niti nemam ja sam otisla pravac na internet i apsolutno si pogorsala vec zabrinuto stanje. Za tjedan dana idem na skijanje i ne znam smijem li.

Ona me napada i kaze da potrazim drugo misljenje i da niposto ne idem na skijanje jer mi moze stati srce.

Ja se trenutmo osjecam dobro osim sto sam jos iscrpljena..

Ispricavam se na dugom tekstu i mozda za svoje polu panicno pitanje,

Srdačan pozdrav

31.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Navedeni laboratorijski nalazi su uredni. Niste naveli što su napisali za EKG nalaz. Pretpostavljam da je bio uredan, te da nisu našli srčanih aritmija.

Da su liječnici u hitnoj službi posumnjali na miokarditis, to bi vam sigurno  rekli i zadržali bi vas u bolnici. Savjetujem da učinite UZV srca, holter srca, hormone štitnjače, te da se s tim nalazima javite kardiologu.

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Stres ehokardiografija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Srčani zalisci

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Srce

Možete li mi pojasniti UZV nalaz srca?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Šta znači početna ateroskleroza aorte?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

U zadnje vrijeme imam problem s disanjem – što mi se događa?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]