Febrilno stanje i gubitak svijesti

Poštovani/na,

molim Vas za pomoć.

Imam 34.godine i uvijek sam bila dobrog opceg zdravlja.
No, u vrijeme neposredno pred menstruaciju, kada imam povisenu temperaturu ili u trudnoci sam imala ucestale “preskoke” srca. Nisam se previse plasila jer osim tih nekoliko neugodnih preskoka zapravo nisam imala nikakvih problema. Sve do prije 3 dana. Djeca su mi bila prehladjena, suprug takodjer. Temperaturu su imali jedan dan. Test na Covid je bio negativan. Ja sam nekoliko dana kasnije imala iste simptome. Temperaturu do 39 jednu vecer. Ono sto me prestravilo je to sto sam iduci cijeli dan imala konstantne preskoke, izgubila svijest i nakon toga otisla na hitnu pomoc. Tamo sam takoder izgubila svijest 1x. Nakon obrade u kojoj su mi napravili ekg, vadili krv. Otpustili su me kuci sa preporukom obrade kardiologa amulantno, eventualno endokrinologa, i vadjenje hormona stitnjace..
Krvna slika je uredna, ovo su nalazi čini mi se srčanih markera :
eGFR CKD 117 (mL/min, 1,73m2)
CI 102 (mmol/L)
tNt 4 (ng/L)
NTproBNP 21 (ng/L)

Od ostalih pretraga poput ultrazvuka srca i sl nisam radila.

Moja prijateljica koja je medicinska sestra na kardiologiji misli da imam miokarditis i da su me ofrlje pogledali. Jer ga je ona imala sa vrlo slicnim simptomima..
Ja osobno vjerujem lijecniku koji me otpustio doma i rekao da mogu sve pomalo ambulantno rijesiti, pregled kardiologa i endokrinologa eventualno..

No, kao sto to obicno biva kada cujete komentare o bolesti o kojoj ne znate nista i koju vjerovatno niti nemam ja sam otisla pravac na internet i apsolutno si pogorsala vec zabrinuto stanje. Za tjedan dana idem na skijanje i ne znam smijem li.

Ona me napada i kaze da potrazim drugo misljenje i da niposto ne idem na skijanje jer mi moze stati srce.

Ja se trenutmo osjecam dobro osim sto sam jos iscrpljena..

Ispricavam se na dugom tekstu i mozda za svoje polu panicno pitanje,

Srdačan pozdrav

31.1.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Navedeni laboratorijski nalazi su uredni. Niste naveli što su napisali za EKG nalaz. Pretpostavljam da je bio uredan, te da nisu našli srčanih aritmija.

Da su liječnici u hitnoj službi posumnjali na miokarditis, to bi vam sigurno  rekli i zadržali bi vas u bolnici. Savjetujem da učinite UZV srca, holter srca, hormone štitnjače, te da se s tim nalazima javite kardiologu.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Kardiolog

Možete li vidjeti na nalazu je li zalistak slabije razvijen?

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Bolesti srčanih zalistaka

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?