hipertenzija

Poštovani,

Imam povišen krvni tlak od rane mladosti. U obitelji otac mi ima također to cijeli život. On sada ima 73g i pije lijekove za snizenje, ali on ima i prekomjernu tezinu te povisenu masnocu i secer. Prošao sam sve pretrage od vinogradske do srčane u draškovićevoj. Nikada nisu našli ništa što bi moglo biti uzrok tome. EKG mi je normalan, UZV srca također ne navodi ništa što bi uzrokovalo hipertenziju. Nemam nikakvih bolesti u obitelji te nikada nisam bolovao od neke teže bolesti. U životu mi to nikada nije predstavljalo problem. Tlak mi iznosi od 135-149/55-75 kada sam smiren i dok doma mjerim, kod doktora je on uvjek oko 150/70. Do sada sam pio dvije terapije i nijedno mi značajno nije utjecala na sniženje. Doktorica mi je savjetovala meditiranje. Moje pitanje ima li smisla piti te lijekove pošto se relativno zdravo hranim, intenzivno vježbam 4 do 5 puta tjedno i normalne sam tjelesne težine? Imam 27g.

13.6.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Kada se postavi dijagnoza arterijske hipertenzije sigurno je potrebno liječiti ovu bolest. Ciljna vrijednost krvnog tlaka je niže od 140/90 mmHg, a u nekim skupinama bolesnika i 130/80. Za uspješno liječenja povišenog krvnog tlaka uz medikamente potreban je smanjeni unos soli hranom, te redovita tjelesna aktivnost i imati normalnu tjelsnu težinu. Vaš liječnik će procijeniti koji su lijekovi potrebni i u kojoj dozi. Poznato je da je povišeni krvni tlak čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti. Cilj terapije je kontrola čimbenika rizika, u Vašem slučaju  postići normalne vrijednosti krvnog tlaka.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?