Holter srca – molim Vas mišljenje za nalaz

Nalaz holtera. Molim mišljenje
Imam 26 godina.
Imam ekstrasistole unatrag par godina, javljale su se više u trudnoći ali su se nastavile i nakon poroda. Tek sad sam napravila holter
Total QRS :109118
Max RR 1495 ms at (1)04:30:48
Min RR 720 ms at (1) 15:13:34
Ventikular events – isolated 726 (0,7%)
Supraventicular events isolated 4 (0,0%)
20:02:45 SVPB C. I. = 580ms
17:05:58 SVPB C. I. =365ms
05:56:15 SVBP C.I.=540ms
07:17:24 VPB C. I. =420ms
09:39:03 VPB C. I=420ms
07:18:00 VPB C. I=430ms
15:32:25 ST episode (15:20:01-> 15:39:49 max ST modif III:-3.83mm
09:29:55 ST episode max ST modif II:-3.81 mm
07:13:07 St episode max ST modif II:-3.58mm
19:32:09 Deceleration 48%
01:27:01 Deceleration 45%
06:35:03 Deceleration 43%
Tijekom 24 satnog snimanja EKG bilježi se sinusni ritam prosječne frekvencije 77/min, minimalno 46/min noću, maksimalno 183/min danju tijekom hoda uz brijeg. Bilježi se 726 pojedinačnih VES i 4 SVES. S T b.o.

Možda će vam sad biti lakše očitati nalaz. Baš me strah ovih preskoka. Molim pomoć.

7.3.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

U holteru se registriraju pojedinačne ventrikularne ekstrasistole – treba vidjeti da li su sve iz istog izvora ili iz različitih, te kad se najčešće javljaju, a to Vam može reći kardiolog kod kojeg se kontrolira kad bude imao uvid u cjelokupan nalaz budući se u opisu to ne navodi. Također treba ustanoviti razlog njihovog pojavljivanja.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]