Imam povišen arterijski tlak, aktivna sam i zdravo se hranim, od čega?

Imam 45 god,do nedavno sam se i aktivno bavila sportom, imam problema s visokim tlakom,sve internističke pretrage su uredne,uključujući štitnjaču i zadnje uzv i ekg srca koji su potpuno uredni,kompletan sistematski pregled odličan, Istina da sam pod stresom,dobila sam terapiju za tlak Nibel 1/4 tbl..prehrana je dalmatinska,dali bi uz ovu terapiju preporučili jos nešto jer neznamo uzročnika tlaka?

16.11.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

 

Uz terapiju lijekovima veoma je važno pridržavati se zdravih životnih navika što i činite: kontrola tjelesne težine, redukcija soli u prehrani (4g/dnevno), meditarinski tip ishrane , redovita umjerena tjelesna aktivnost, kod pušača se savjetuje da prestanu pušiti. U današnje vrijeme život nam obiluje stresom. Svatko od nas treba pronaći tehnike opuštanja koje mu odgovaraju. Stres je također čimbenik rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Provjerite da li su vam napravljene sve pretrage koje bi isključile sekundarni uzrok arterijske hipertenzije (metanefrini i normetanefrini u 24h urinu, UZV abdomena uz dopler bubrežnih arterija su također važne pretrage kod mlađih osoba). Nasljeđe je također  čimbenik rizika na koji ne možemo utjecati (arterijska hipertenzija je češća u obiteljima gdje od nje obolijeva više srodnika). Sa dobi rizik obolijevanja od arterijske hipertenzije raste, kod žena je rizik veći u perimenopauzi i postmenopauzi. Pod većim su rizikom da će kasnije oboljeti od arterijske hipertenzije žene koje su u trudnoći imale povišen arterijski tlak. Redovito kontrolirajte svoj tlak i budite pod kontrolom nadležnog liječnika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]