Jaki otkucaji srca

Poštovanje,
1995. sam godište, visok sam 186 cm I imam 77 kg. Ne pušim, ne pijem i rekreativno igram nogomet jednom do dva puta tjedno. Do sada nisam imao nikakvih zdravstvenih problema. Početkom godine sam dok sam počeo osjećati jake udarce srca, koliko sam osjetio nije bio nepravilan puls, ali je bio ubrzan, oko 110 otkucaja u minuti. I to mi se konstantno javljalo tri dana I onda sam otišao svojoj doktorici koja mi je pripisala Concor 1×1,25 mg i dala mi uputnicu za internistu I internista mi je rekao da nastavim piti lijek taj i rekao mi da napravim krvnu sliku, hormone štitnjače izvadim, napravim EKG, holter i UZV srca i da se nakon što sve nalaze prikupim naručim za pregled kardiologu. Sve nalaze sam prikupio, krvna slika i hormone štitnjače su u redu, a napravio sam I sve ove ostale pretrage za srce ali kod kardiologa sam naručen tek u 9. mjesecu. Od ovog lijeka mi je bolje i nemam nikakvih više problema, ali me malo strah ići s frendovima na nogomet dok mi kardiolog ne pogleda nalaze, zanima me da li bi mi vi mogli reći da li se trebam brinuti ili ne. Također kada sam radio EKG su mi mjerili tlak a on je bio 110/75. Nalazi su na ovom linku u pdf formatu: https://www.yumpu.com/xx/document/view/59931850/pretrage-srca

3.4.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Rezultate dijagnostičkih pretraga može pogledati Vaš liječnik obiteljske medicine i reči Vam o mogućnostima bavljenja rekreativnim sportskim aktivnostima. Ako su rezultati dijagnostičkih pretraga u granicama normale tada nemate razloga za zabrinutost. Ako se bolje osjećate nakon uzimanja propisanog lijeka nastavite ga dalje uzimati. Ja nažalost ne mogu otvoriti link s Vašim nalazima.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]