kardiologija ultrazvuk srca

Poštovani ,napisat ću ukratko koliko budem mogla ,naime riječ je o mome ocu .1996 RAĐENE SU MU 4 PREMOSNICE(BYPAS) 2016 je dobio blaži infarkt na testu opterećenja i ubrzo je ponovo operiran (nakon 22 godine nikakvih simptoma nije imao,nije se ni kontrolirao dok mu nisam rekla da čisto radi sebe ode na kontrole).Operiran je prošle 2016 g i ugrađena su mu dva nova bajpasa,preporodio se ne zamara se ,radi sve kao i inače ,nekada i malo teže fizičke poslove.,nikakvih problema osim sto je na inzulinu po potrebi si daje ,dijabeticar je glkoza mu je cc najveća 14-15 ,i osim toga poslije operacije ima blagu fibrilaciju atrija.Pošto je prošlo godina dana od operacije pravio je nove pretrage i zanima me nalaz ultrzvuka da mi objasnite,također i nalat snimke pluća .Hvala
MITRALNI ZALIZAK:E/A 1.43
AORTIN ZALIZAK:V max 1.39m/s PGmax 7 mmHG
TRIKUSPIDALNI ZALISTAK; TR Vmax m/s TR PG max mmHG
PULMONALNI ZALISTAK; Vmax 0.71m/s ,Acct 125ms
PERIKARD:bez izljeva
LIJEVI VERTIKUL -DIJASTOLA:48
LIJEVI VERTIKUL SISTOLA;39
DESNI VERTIKUL-DIJASTOLA:28
LIJEVI ATRIJ:60
AORTA KORIJEN;37
OTVARANJE ZALISTAKA/ASC/ ;20
INTERVENTRIKULSKI SEPTUM;16
STRAŽNJA STIJENKA-LV ;:13
EJEKCIJSKA FRAKCIJA:40 %
FRAKCIJA SKRAĆENJA:20%
ZAKLJUČAK:Status post CABG X4 1996G
Status post CABG x2 2016G
POJAČAN EHO STIJENKI AORTE.GRANIČNA JE ŠIRINA KORIJENA AORTE.DILATIRANA OBA ATRIJA.VERTIKULI UREDNIH DIMENZIJA.IVS NAJŠIRI BAZALNO 16 MM .UREDNA JE HEMODINAMIKA NAD AV .TR1-2+,UZ RVSP OKO 37MMhg .Blaže je reduciran sistolička funkcija DV,TAPSE 14MM,.DD2 STUPNJA
GLOBALNA KONTRAKTILONST LV BLAŽE REDUCIRANAUZ HIPO DO AKINEZIJU SEPTUMA I APEXA.PERIKARD BEZ IZLJEVA .STANJEN JE IAS,PRAKTIČKI CIJELOM DUŽINOM ,BEZ SIGURNIH DOPPLER ZNAKOVA ZA LD SHUNT-

28.8.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Premoštenje koronarnih arterija etablirana je metoda liječenja koronarne bolesti srca. Prva operacija premoštenja koronarnih arterija bila je u prošlom stoljeću i to 1964. godine u SAD-u. Bolesnici kojima je operacija učinjena prije više godina (20 ili 30) godina zbog progresije ateroskleroze, mogu biti podvrgnuti ponovnoj operaciji premoštenja ( engl. AC bypass) ili intervencijskom zahvatu na koronarnim arterijama ili na premosnicama tj. perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI). Nalaz ultrazvuka srca pokazuje reduciranu sistoličku funkciju lijeve klijetke i desne klijetke, hipertrofiju bazalnog dijela septuma i stražnje stijenke lijeve klijetke. Proširene su obje pretklijetke, a ustanovljena je i blaža trikuspidna regurgitacija 1. do 2. stupnja. Nakon srčanog udara i nakon dvije operacije srca s fibrilacijom atrija ovakav nalaz ultrazvuka je očekivan. Preporučam uzimati propisanu terapiju i kontrolirati se kod kardiologa barem jednom godišnje. Također je vrlo važno držati pod kontrolom šećernu bolest.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]