Koji beta blokator bi, ukoliko je potreban, bio najoptimalniji u trudnoći?

Imam 39 godina, 179 cm, 70 kg, ne pušim, ne pijem, ne konzumiram kofein, radim stresan managerski posao. Treći put radim holter, svaki puta je nalaz “uredan”, 1. puta je registrirano 1400 VES i 550 SVES.
Drugi holter pred 12. mjeseci: 68 VES i 16000 SVES.
Najnoviji nalaz kaže: sinusni ritam, 121641 srč.akcije, prosječno 84/min (najniže noću 59/min, najviša ujutro 131/min).
Zabilježeno je 8862 pojedinačnih VES uskog kompleksa sa kompenzatornom pauzom te 10768 SVES više puta u nizu od 3 do 4 udara te nekoliko navrata AT frekvencije 130-140/min, najdužeg trajanja 4-5 sek.
Nema ishemijskih epizoda niti kardiopauza.

Magnet srca rađen prije godinu i pol, kao i sadašnji nalaz uzv su uredni (valvularni aparat uredan, nema znakova strukturalne bolesti srca).

Unatrag 20 dana sam uzimala Concor 1,25 mg, kojeg pokušavam izbjeći i od holtera dalje ga ne pijem. I uz njega osjetim jake preskoke. Ukoliko uzmem još jednu tbl u popodnevnim satima, tlak mi jako padne i osjećam vrtoglavicu (jednom sam uzela tih 2,5 mg/dan).

Molim Cas za savjet što i kako dalje, obzirom da planiram treću trudnoću (prve dvije uredne)? Koji beta blokator bi, ukoliko je potreban, bio najoptimalniji u trudnoći? Kako se riješiti preskoka za koje pretpostavljam da su uzrokovani stresom?
Je li rješenje ablacija?

 

11.3.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema nalazima holtera kod vas dominira supraventrikularna ektopična aktivnost srca, premda se javlja i ventrikularna.  Uzimali ste najmanju dozu beta blokatora bisoprolola i na njega niste reagirali i loše ste ga podnijeli zbog pada tlaka. I drugi beta blokatori imaju slično djelovanje. Postoje druge skupine antiaritmika, ali o tome treba odlučiti vaš kardiolog. Savjetujem da se javite kardiologu-ritmologu u klinici radi odluke o elektofiziologiji srca i ablaciji. Osobito je to važno jer planirate još jednu trudnoću, mladi ste i dugoročno gledajući ablacija je najoptimalnija terapija. O stresu kao jedinom uzroku ovolikog broja ekstrasistola možemo govoriti u slučaju da su isključeni svi drugi uzroci, a u vašoj dobi osobito hormonalni, anemija. Treba vidjeti i obiteljsku anamnezu srčanih bolesti.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]