Koji lijek moja baka može dobiti u zamjenu za Fursemid koji joj je isključen?

Moja baka 90g.psihoorganski sindrom..na terapiji je Kvetiapin 25mg 3×1 i risset 1mg za noc od strane psihijatra. U terapiji stalnoj ima jos tablete za secer Aglurab 500mg.3×1, Lanitop svaki dan, Nebilet 5mg 2x po pola ujutro i na vecer, Lerkanil 10mg,Teotard 200mg.2×1, Atrovent pumpicu 2×2 udaha i Spiromax ujutro 1 navecer 2 udaha uz inhalaciju zadnji tjedan u mjesecu sa FO 3ml kod gusenja dodana Cipla, po potrebi Oksazepam 15mg. Ono sto me zanima koji lijek se moze dobiti u zamjenu Fursemida koji joj je iskljucen..imala ga je u terapiji 2x tjedno od 40mg. Zadnja hospitalizacija u OB Sisak bila je od 01.10 do 5.10.2020g zbog hiperkalemije te uz redovnu kontrolu kalija dobila je 2x mjesecno Sorbisterit 10mg u 150ml vode. Noge su u vecernjim satima otecene, vise stopala vrecaste nakupine tekucine. Redovno uzima stalnu terapiju uz pracenje tlaka koji je najvisi do 170/100..oksigenacija od 92 do 96 te secer ne prelazi 15..

27.2.2022

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Vaša baka uzima velik broj lijekova radi različitih kroničnih bolesti. Ukoliko je uveden Sorbisterit treba vidjeti da li se radi o zatajenju bubrega koji dovodi do hiperkalijemije. Kako uzima Lanitop i Nebilet, pretpostavljam da ima kardiomiopatiju. Svakako morate provjeriti s internistom kod kojeg se liječi zbog čega joj je ukinut furosemid. To je diuretik Henleove petlje koji potiče mokrenje i pojačava lučenje kalija, te zajedno sa Sorbisteritom može dovesti do značajnog pada kalija . Kardiopati trebaju dobivati diuretik kako bi se smanjilo opterećenje srca i spriječilo zadržavanje viška tekućine u tijelu  (može se manifestirati i oticanjem nogu). Sličan lijek furosemidu je torasemid. Lercanil koji uzima radi sniženja krvnog tlaka također može dovesti do oticanja nogu.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]