Kratkotrajan i neugodan osjećaj u sredini prsa

Dobra večer, imam 21 godinu i hashimoto tireoiditis od 7. mjeseca 2020., s izrazito visokim antitijelima. Tlak mi je uredan, ali od početka 2020. imam visoke otkucaje srca 90-100. U 7 mjesecu sam bila i na hitnoj te su mi radili ECG i sve je bilo uredno. Tjedan dana nakon toga mi se prvi put pojavio neugodan osjećaj u području srca na sredini prsa kao da mi je srce izbacilo puno krvi pod jakim pritiskom, osjećaj je kratkotrajan ali izrazito neugodan i pojavi se nekontrolirani kratkotrajni osjećaj straha te prođe odmah. Zadnjih par dana taj osjećaj mi se javljao i više puta u danu te mi treba savjet. Također pijem hormonalnu terapiju od 9.mjeseca 2020. a zadnjih par dana betaserc jer mi hashimoto uzrokuje vrtoglavice, uzimam i suplemente za dizanje imuniteta (vit D+K2, vit. C, neurobion, magnezij, cink). lp

20.1.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Ukoliko je funkcija štitnjače uredna, tegobe koje opisujete nisu povezane s Hashimotovom bolešću.
Hormonalna terapija (ukoliko se radi o spolnim hormonima) može u nekim slučajevima uzrokovati različite tegobe, pa i poremećaje srčanog ritma.
Stoga porazgovarajte sa svojim ginekologom da li su vaše tegobe povezane s uzimanjem hormona. Ukoliko tegobe u predjelu srca potraju, javite se kardiologu kako bi pregledom ustanovio da li je
potrebna daljnja dijagnostička obrada.
Također je upitno uzimanje Betaserca, osobito kod mlade osobe. Treba ustanoviti točan uzrok vaših vrtoglavica (da li ste bili kod neurologa ?), te liječiti uzrok.
Uzimate previše suplemenata za što ne vidim indikaciju, osim ukoliko postoji deficit nekih od vitamina i minerala u organizmu (to treba odrediti laboratorijskom obradom).
O svemu trebate razgovarati sa svojim liječnikom.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]