Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati na kvalitetu života pojedinca.

Uzroci nesigurnog hoda

1. Neurološki poremećaji:

    Cerebelarna ataksija: Oštećenje malog mozga, dijela mozga odgovornog za koordinaciju pokreta, može dovesti do nesigurnog hoda. Uzroci uključuju moždani udar, tumore, multiplu sklerozu i kroničnu zlouporabu alkohola.

    Neurodegenerativne bolesti: Ova skupina neuroloških bolesti uključuje različite progresivne poremećaje poput Parkinsonove bolesti koji utječu na kontrolu kretanja, uzrokujući simptome kao što su drhtanje, ukočenost i usporenost pokreta, što doprinosi abnormalnostima u hodu.

    Periferna neuropatija: Oštećenje perifernih živaca može rezultirati slabošću, obamrlošću i bolom, osobito u nogama i stopalima, što dovodi do poteškoća u hodanju.

    Vestibularni poremećaji: unutarnje uho igra ključnu ulogu u ravnoteži. Poremećaji kao što su Meniereova bolest, vestibularni neuritis ili benigni paroksizmalni položajni vertigo (BPPV) mogu uzrokovati vrtoglavicu i probleme s ravnotežom.

    2. Problemi mišićno-koštanog sustava:

    Artritis: bol i ukočenost zglobova, osobito u kukovima, koljenima i stopalima, mogu utjecati na stabilnost hoda.

    Slabost mišića: Stanja kao što su mišićna distrofija ili produljena imobilizacija mogu dovesti do slabosti mišića, utječući na sposobnost stabilnog hodanja.

    Prijelomi kostiju i ozljede: prijelomi, uganuća i druge ozljede mogu privremeno ili trajno promijeniti hod.

    3. Sistemska stanja:

    Dijabetes: dijabetička neuropatija je česta komplikacija dijabetesa koja utječe na periferne živce i može dovesti do nesigurnog hoda.

    Poremećaji štitnjače: I hipertireoza i hipotireoza mogu uzrokovati slabost mišića i probleme s koordinacijom.

    Nutritivni nedostaci: Nedostaci vitamina kao što su B12 i E mogu dovesti do neuroloških i mišićnih problema koji utječu na hod.

    Simptomi i dijagnoza

    Primarni simptom nesigurnog hoda je poteškoće pri hodu. Drugi povezani simptomi mogu biti:

    • Vrtoglavica
    • Slabost u nogama
    • Nedostatak koordinacije
    • Poteškoće u uspravnom stajanju
    • Česti padovi

    Dijagnoza obično uključuje sveobuhvatnu povijest bolesti i fizički pregled. Neurološki pregled ključan je za procjenu koordinacije, mišićne snage i refleksa. Dodatni dijagnostički testovi mogu uključivati:

    Slikovne studije: MR ili CT snimka mozga može identificirati strukturne abnormalnosti u mozgu i kralježnici.

    Krvni testovi: mogu otkriti temeljna stanja poput dijabetesa, poremećaja štitnjače ili nedostatka vitamina.

    Elektromiografija (EMG) i studije živčanog provođenja: Ovi testovi procjenjuju funkciju živaca i mišića.

    Vestibularni test: Ovi testovi procjenjuju ravnotežu i funkciju unutarnjeg uha.

    Liječenje

    Liječenje nesigurnog hoda usmjereno je na rješavanje temeljnog uzroka. Ovisno o uzroku, lijekovi se mogu propisati za liječenje stanja poput Parkinsonove bolesti, dijabetesa ili poremećaja štitnjače.

    Fizikalna terapija može poboljšati mišićnu snagu, koordinaciju i ravnotežu. Također se mogu preporučiti uz vježbe hodanja i pomagala kao što su hodalice ili štapovi.

    Kako prevenirati nesiguran hod i padanje?

    1. Redovita tjelovježba: Aktivnosti koje poboljšavaju snagu, fleksibilnost i ravnotežu mogu pomoći u održavanju sigurnog hoda.

      2. Zdrava prehrana: Osiguravanje odgovarajućeg unosa esencijalnih vitamina i minerala podržava zdravlje živaca i mišića.

      3. Redoviti zdravstveni pregledi: Praćenje i liječenje kroničnih stanja kao što su dijabetes i poremećaji štitnjače mogu spriječiti komplikacije koje utječu na hod.

      4. Modifikacija okoliša. Preinake doma, poput postavljanja rukohvata i uklanjanja opasnosti od spoticanja, mogu smanjiti rizik od padova.

      Nesiguran hod može nastati kao posljedica različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava. Razumijevanje temeljnog uzroka ključno je za učinkovito liječenje. Život s nesigurnim hodom može biti izazovan ali kombinacijom lijekova, fizikalne terapije i prilagodbe načina života, osobe s nesigurnim hodom mogu poboljšati svoju pokretljivost i kvalitetu života. Redovito praćenje i proaktivno upravljanje rizičnim čimbenicima imaju ključnu ulogu u sprječavanju i ublažavanju učinaka nesigurnog hoda.

      Imate pitanje vezano za zdravlje?

      Konzultirajte se s našim stručnim timom.

      Povezane teme

      Slabost

      Slabost u nogama – molim savjet

      Vrtoglavica

      Vrtoglavica

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

      Ozljeda glave

      Traumatska ozljeda mozga

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

      Lijeva srčana klijetka

      Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

      Hod

      Nestabilnost u hodu i vrtoglavice – molim Vaš savjet

      Anksioznost

      Postkomocijski sindrom

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Odnosi se simptome koji zaostaju nakon potresa mozga kroz više od šest tjedana. Većina simptoma potresa mozga povući će se unutar otprilike dva tjedna. U slučajevima kada simptomi traju dulje od jednog ili dva mjeseca postavlja se dijagnoza postkomocijskog sindroma. Simptomi koji se javljaju su glavobolja, vrtoglavica i problemi s koncentracijom i pamćenjem. Tegobe mogu […]

      Iz iste kategorije

      Neurologija

      Cervikogena glavobolja

      Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cervikogena glavobolja je jedna od čestih glavobolja koje je često neprepoznata i neadekvatno liječena. Preklapa se s drugim glavoboljama, osobito glavoboljom tenzijskog tipa i migrenom. Karakterizirana je boli koja počinje u vratu i širi se u glavu, te je povezan s mišićno-koštanim ili neurovaskularnim problemima u vratnoj kralježnici. Uzroci cervikogene glavobolje Cervikogena glavobolja povezana je […]

      Neurologija

      Moždana aneurizma

      Vrijeme čitanja članka: 2 minute Cerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

      Neurologija

      Utrnulost ruku za vrijeme spavanja – molim Vaše mišljenje

      Neurologija

      Što znači atrofija mozga?

      Vrijeme čitanja članka: 3 minute Atrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

      Neurologija

      Kompresija ulnarnog živca

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

      Neurologija

      Nalaz MR na hipofizi

      Neurologija

      Evocirani potencijali

      Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

      Neurologija

      Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

      Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]