Mišljenje za nalaz medicinsko-biokemisjkog laboratorija

Poštovani,

Moj otac ima dijagnozu Cardiomyopathia dilatativa sec. (I42.0), Hypertensio arterialis (I10) i napravio je krvnu sliku. Rezultati su sljedeći:

KKS
rezultat referentni interval
leukociti 7,3 3,4 do 9,7
eritrociti 4,69 4,34 do 5,72
hemoglobin 158 138 do 175
hematokrit 0,462 0,415 do 0,53
MCV(prosj.vol.eritrocita) 98,5 H 83 do 97,2
MCH(prosj.sadrž hemogl.u eritroc) 33,8. 27,4 do 33,9
MCHC(prosj konc hemog u eritoc) 343 320 do 345
RDW (raspod.eritroc.u volum) 12,8 9 do 15
trombociti 230 158 do 424
MPV 6,6 L 6,8 do 10,4
Morfologija eritrocita makrocitoza +

Biokemijske pretrage
rezultat referentni interval
Bilirubin(ukupni) 9 3 do 20
Alanin-aminotransferaza(ALT) 67 H 12 do 48
Aspartat-aminotransferaza (AST) 43 H 11 do 38
Gama – glutamiltransferaza (GGT) 71 H 11 do 55
Alkalna fosfataza (ALP) 107 60 do 142

Lipidi

rezultat preporučena vrijednost
kolesterol 5,9 H odrasli <5,0 HDL kolesterol 1,1 muškarci >1,0
LDL kolesterol 3,8 H < 3,0 Trigliceridi 2,2 H < 1,7 Molim Vas da pogledate rezultate te da nas savjetujete kako dalje postupiti i što učiniti? Dali su rezultati zadovoljavajući? Dali bi trebalo napraviti UZV abdomena ili možda vaditi krv za markere? Otac nije alkoholičar, a gama mu je visoka. Unaprijed hvala na Vašem savjetu. Lp Katarina Golub Kelečić

9.7.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Naveli ste da je dijagnoza sekundarna kardiomiopatija, ali niste naveli uzrok. Svakako treba učiniti UZV abdomena kako bi se pogledala jetra.
Treba vidjeti ranije laboratorijske nalaze i koje lijekove uzima. Često neki lijekovi mogu dovesti do porasta jetrenih enzima. Ako markeri na virusne hepatitise nisu izvađeni do sada, možete i njih učiniti.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]