Mišljenje za nalaz medicinsko-biokemisjkog laboratorija

Poštovani,

Moj otac ima dijagnozu Cardiomyopathia dilatativa sec. (I42.0), Hypertensio arterialis (I10) i napravio je krvnu sliku. Rezultati su sljedeći:

KKS
rezultat referentni interval
leukociti 7,3 3,4 do 9,7
eritrociti 4,69 4,34 do 5,72
hemoglobin 158 138 do 175
hematokrit 0,462 0,415 do 0,53
MCV(prosj.vol.eritrocita) 98,5 H 83 do 97,2
MCH(prosj.sadrž hemogl.u eritroc) 33,8. 27,4 do 33,9
MCHC(prosj konc hemog u eritoc) 343 320 do 345
RDW (raspod.eritroc.u volum) 12,8 9 do 15
trombociti 230 158 do 424
MPV 6,6 L 6,8 do 10,4
Morfologija eritrocita makrocitoza +

Biokemijske pretrage
rezultat referentni interval
Bilirubin(ukupni) 9 3 do 20
Alanin-aminotransferaza(ALT) 67 H 12 do 48
Aspartat-aminotransferaza (AST) 43 H 11 do 38
Gama – glutamiltransferaza (GGT) 71 H 11 do 55
Alkalna fosfataza (ALP) 107 60 do 142

Lipidi

rezultat preporučena vrijednost
kolesterol 5,9 H odrasli 1,0
LDL kolesterol 3,8 H < 3,0
Trigliceridi 2,2 H < 1,7

Molim Vas da pogledate rezultate te da nas savjetujete kako dalje postupiti i što učiniti?

Dali su rezultati zadovoljavajući?
Dali bi trebalo napraviti UZV abdomena ili možda vaditi krv za markere?

Otac nije alkoholičar, a gama mu je visoka.

Unaprijed hvala na Vašem savjetu.

Lp

Katarina Golub Kelečić

9.7.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Naveli ste da je dijagnoza sekundarna kardiomiopatija, ali niste naveli uzrok. Svakako treba učiniti UZV abdomena kako bi se pogledala jetra.
Treba vidjeti ranije laboratorijske nalaze i koje lijekove uzima. Često neki lijekovi mogu dovesti do porasta jetrenih enzima. Ako markeri na virusne hepatitise nisu izvađeni do sada, možete i njih učiniti.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]