Molba

Štovani, obraćavam vam se za stručni savjet.

Naime, moja sestra je prije paR mjeseci oprala kosu i nije je osušila, pritom je napolju bilo jako hladno, a prozor širom otvoren, što ona i inače radi…..
Sljedeći dan se probudila i izgubila svijest, odvukli smo je do kreveta, a imala je jaku vrtoglavicu i povraćala. Odbila je otići u hitnu.

Sa strahom od meningitisa pitala sam je da li joj se koči vrat, da li joj pada glava… ne. Samo jaka vrtoglavica i povraćanje. Posumnjala sam na upalu Vestibularnog zivca. Idući dan joj je bilo bolje, ali iz mjeseca u mjesec sve više je gubila na težini jer od mučnine nije mogla jesti.

Takodjer, smeta joj buka, svijetlo, nadrazaji, a ne moze dugo sjediti uspravno. Stalno joj se leži, osjeća jak umor i želju da spava.
Doktori su uradili Ultrazvuk abdomena, krvnu sliku, reflekse i skener glave i isključili organsko oboljenje.

Pitali su je da li je pod stresom i da li može biti na nervnoj bazi. S obzirom da apsolutno nikakvu vrstu stresa nema, da je normalna mlada osoba koja normalno razmišlja ne znam kako joj pomoći.
Imam sumnju da je svojim stalnim igranjem sa glavom i stalnim držanjem otvorenog prozora, čak i po zimi , oštetila neki nerv u glavi.

Doktori su je ovlaš pregledali i s obzirom da 24 sata dnevno provodim sa svojom sestrom bliznakinjom znam što je u pitanju, ali mi doktori ili ne vjeruju ili nisu stručni dovoljno.

Rekli su da poremećaj u ishrani može biti na nervnoj bazi. Ako su nervi u pitanju …kod osobe koja apsolutno nikakav stres nema, a pritom osjeća stalni umor i da joj je glava UTRNULA onda sam ja takodjer za liječenje,

Potencirala sam kod doktora da je razlog njenog stanja mokra kosa, jer sam je taj dan osobno grdila kako po zimi ne smije mokre kose hodati što i inače radi, čak i spava pod otvorenim prozorom u sred zime…. i govorila joj kako ce jednog dana dobiti meningitis.

Do tog dana je bila potpuno zdrava. Znam razlog njenog stanja, ali doktori ili ne vide ništa ili nisu uradili dubinske pretrage ili problem nije tako lako vidljiv.

Što se tiče Neurologa i ORL, refleksi su joj ispitani, ali tu staje ispitivanje.
Molim vas da mi date bilo kakav savjet jer imam jasnu viziju problema, znam o čemu se radi, ali nisam u stanju pomoći.

Hvala Unaprijed!

4.1.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Odgovorio sam na Vaše pitanje.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Pretilost

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Pretilost je multifaktorska bolest koja nastaje pod utjecajem genetskih i metaboličkih čimbenika, socio-kulturološke sredine, okoliša i loših životnih navika. Radi se o nesrazmjeru između povećanog unosa energije i smanjenju potrošnje zbog čega se višak energije pohrani u obliku masti i zato razlikujemo povećanu TT i pretilost. Pretilost i prekomjerna TT u djece u stalnom su […]

Muškarci

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Sinusi

Upala sinusa i posljedice – što mislite o tome?

Trudnoća

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Molim mišljenje oko terapije za tahikardiju i početnu hipertenziju

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Na što ukazuje moj nalaz holtera?