Nervoza,zbunjenost,lupanje srca

Poštovani! Imam 21 godinu,visoka sam 163 cm i teška 65 kilograma. Koristila sam Diane35 6 godina zbog neredovitih ciklusa i policističnih jajnika,ali ih već 7 mjeseci ne koristim.Moj problem traje već 6 mj. ,počelo je sa jakim lupanjem srca( oko 130),probadanja u prsima i osjećajem uznemirenosti. Nakon toga sam napravila sve pretrage za srce i nalazi su uredni i bez većih smetnji.Hormoni štitnjače: FT4 13,82 (7,9-14.2) FT3 5,55 (3,8- 6,0) TSH 1,57 (0.38-5.33) Anti-TSH <0.33 (neg.),nemam nikakvu terapiju,samo redovito praćenje.Posjetila sam psihoterapeuta na svoj zahtjev jer sam mislila da je sve možda na bazi psihe.Preporučili su mi samo mg.,vitamine, kamilicu i lavandu za opuštanje. Ne osjećam se dobro,imam povremeno lupanje srca, preskakanje srca,bolove u nogama,probadanja u prsnom košu,bolove na lijevoj strani prsnog koša,probadanja ispod lijevog pazuha, trnjenje desne lopatice,osjećaj uznemirenosti,osjećaj kao da ne mogu duboko udahnuti, bolove u trbuhu,glavobolje,ciklusi su i dalje neredoviti.Molim vas za mišljenje i preporuku? Hvala vam unaprijed. Lijep pozdrav.

20.2.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

 

Na ovo pitanje već je napisan odgovor!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Ljubazno Vas molim da mi pojasnite nalaz EKG-a

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Molim Vas pojašnjenje zaključka nakon obavljene ergometrije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]