Nizak krvni tlak – molim Vas savjet, preporuku ili objašnjenje za ovakvo stanje

Lijep pozdrav,

Imam 22 godine. Već godinama imam nizak pritisak koji sada obično bude 80 sa 60, sve preko je visoko. I prije sam imala nizak puls, ali do 60, a sada isti iznosi 50, u najboljem slučaju 55. Ne bavim se fizičkom aktivnošću, iako ne voli sjediti, stalno sam u pokretu. Međutim, kada sam u nekoj fizičkoj aktivnosti ili pak idem kući ( živim na uzbrdici ), moje srce nikada ne lupa niti se čuje. Puls sama ne mogu napipati jer se ne čuje uopće. Nedavno sam radila ekg i rečeno mi je da je sve u najboljem redu. Kardiolog je rekao da imam sportski kardiovaskularni sistem, međutim ne bavim se sportom ili slično. Usto, obzirom da sam godinama imala problema s bolovima u bubrezima, sada vodim miran i povučen, te veoma zdrav život. Vegeterijnka sam, pijem do 3 l vode dnevno, te koristim brojne suplemente u prehrani ( zbog psorijaze ) Živim sama, te nemam nikakvog stresa, barem nastojim da budem indiferentna prema svemu, i baš rijetko se iznerviram. Spominjem to zarad pritiska, jer nema ništa čime bih ga podigla😅.
Ako možete da mi date neki savjet, preporuku ili pak objašnjene za ovakvo stanje.

Hvala Vam mnogo unaprijed.

S poštovanjem,

29.6.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kod mladih ljudi je često arterijski tlak nizak. Vi ga dobro tolerirate i ne treba poduzimati nikakve mjere da ga podignete. Kod vas se radi vjerojatno o tzv.konstitucijskom obliku hipotenzije jer  vam ne uzroku subjektivne smetnje i  nema organskog uzroka koji dovodi do niskog tlaka. Zdrave životne navike ga snižavaju. Važno je da se zdravo hranite, uzimate dovoljno vode, ali i da budete tjelesno aktivni. U slučaju da vam vrijednosti tlaka budu preniske, te da se ne osjećate dobro, tada svakako pojedite nešto slano (tada možete povećati unos soli do 8g dnevnvo ukoliko nemate kroničnu bubrežnu bolest) i popijte dovoljno vode, te će se tlak povisiti. Izbjegavajte predugo stajanje na mjestu, predug boravak u vrućim prostorima i okolišu (tada svakako konzumirajte dosta tekućine) i kupanje u pretoploj vodi.

Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]