Palpitacije

Poštovani,
zbog nedostatka zraka, pritiska u prsima (i leđima) te palpitacija, obratio sam se liječnici opće prakse, koja je predmetno povezala sa alergijama (prijašnih godina alergijski rinitis) te pripisala lijek Avesco 160 (koji nisam počeo koristiti).
Opći pokazatelji (tlak, zasićenost krvi kisikom, ‘slušanje’ i EKG) uredni.
Spirometrija, čitam ‘čudna’ tj. glavni pokazatelj se dodatkom ventolina poboljšao 6%, no ostali (sporedni pokazatelji) imaju veća odstupanja.
Analiza seruma (rist) dala je rezultat od 92,2 sa specific d1=1,11 i t9=0,904.
RTG srca i pluća:
– vidi se hiperinflacija plućnog parenhima, bez znakova svježih infiltracijskih i zastojnih promjena,
– hilusi su vlaskularni uz grublji hilobazalni rasplet,
– kupole dijafragme su oštro konturirane, slobodni lat.f.c. sinusa,
– srčanožilna sjena je u morfološkim granicama.
Od posjeta liječnici prošla su dva tjedna, općenito se osjećam bolje, pritisak je neznatan, nedostatak zraka povremen i manji, no palpitacije su tu.
Molio bih Vaše cijenjeno mišljenje u vezi svega prethodno navedenog, osobito u pogledu vezanja palpitacija uz pluća i alergije te da li bih trebao učiniti dodatne pretrage (koje).
Napomene:
– 35 godina, bez drugih oboljenja, i bez povijesti bolesti srca i pluća u obitelji
– u prosincu 2020. prebolio covid 19
– u proljetno vrijeme (godinama) skloniji tegobama, uz rinitis, sklon glavobolji/osjećaju vrtloglavice.
Unaprijed najljepše zahvaljujem.

13.4.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,

Budući ste preboljeli COVID-19 i imate palpitacije , savjetujem da učinite 24h holter srca , te da se javite kardiologu s nalazom.

Holter će pokazati da li imate poremećaje srčanog ritma koji uzrokuju osjećaj palpitacija. Kardiolog će nakon pregleda ustanoviti da li je potrebna daljnja obrada, a osobito ako se dokažu poremećaji srčanog ritma, tada će ići u traženje uzroka.
Neki lijekovi za liječenje alergija mogu izazvati palpitacije, ali kako ne uzimate nikakve lijekove one se s tim ne mogu povezati.

S obzirom na na radiološki nalaz hiperinflacije pluća, savjetujem da se javite pulmologu koji će točno definirati da li se radi o bronhalnoj astmi/KOPB-u.

Lijepi pozdrav

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]