Plućna embolija

Nakon višednevne velike temprature koja je varirala i nikako se nije dala skinuti,počeli su strašni bolovi u lijevoj nozi.Odvedena sam na hitnu,te hospitalizirana,prognoza 2 tromba u lijevoj nozi,primala 1 injekciju i dvije tablete za prorjeđivanje krvi i odstranjivanje tromba,danas nakon 9 dana samo noga koja mi je u međuvremenu bila natečena,više nije,ali i dalje imam velike bolove u nozi,i temperaturu,ne ustajem iz kreveta.Doktori mi sad nakon pretrage krvi prepisali tabletu jednu svakih 5 dana. Da li je moguća embolija pluća?Jako sam zabrinuta i tražim drugo mišljenje,unaprijed zahvalna. 36 mi je god.

8.6.2016

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Iz Vašeg opisa tegoba može se zaključiti da iamte problema s venskom cirkulacijom lijeve noge. Moguće da se radilo o dubokoj venskoj trombozi. Dijagnoza ove bolesti se može potvrditi ili isključiti ultrazvučnim pregledom vena noge (Doppler vena). Ako se radi o dubokoj venskoj trombozi tada je potrebno bolničko liječenje, mirovanje uz terapiju hepariom (injekcije), a nastavlja se sa peroralnim antikoagulansima (tablete) uz kontrolu protrombinskog vremena (PV). Kod duboke venske tromboze nogu postoji opasnost za nastanak plućne embolije, ali adekvatnim liječenjem u bolnici ova opasnost je značajno umanjena. Ako se radi o upalnom procesu površnih vena tada nije potrebna terapija heparinom i u većini slučajeva nije potrebno bolničko liječenje. Predlažem Vam kontrolu kod Vašeg liječnika opće medicine i kod specijaliste angiologa koji će nakon pregleda i učinjenih pretraga uvesti adekvatnu terapiju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Holter srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]