Povišeni tlak

Poštovani,

Imam 31 godinu, inače se bavim sportom i dosad nisam primjetio nekih većih problema, prema serološkom
testu prebolio sam koronu, no neki dan sam išao doma slučajno izmjeriti tlak i imam povišeni 150/90. Vozim sobni bicikl, krečem se, jedino sad za vrijeme korone nisam bio aktivan. Malo me je ovo uplašilo jer nisam očekivao da bude toliko veliki. Ipak za moje godine je to malo previše, nekih većih problema nemam, jedino što sam se sad malo uplašio pa mi vjerojatno i zbog toga tlak poraste, kao da me uhvati panika kad moram mjeriti, već sama pomisao na to da će biti povišen. Molim Vas povratnu informaciju da li da se smirim, promjenim prehranu, pa da vidim kroz tjedan, mjesec kako će biti, ili moram napraviti kakve pretrage? Zahvaljujem unaprijed.

29.1.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Porast arterijskog tlaka je uobičajen kod psihičkih i tjelesnih napora, pa i ukoliko ste ustrašeni tijekom mjerenja tlaka. Savjetujem da učinite pretragu koja se zove kontinuirano mjerenje arterijskog tlaka (KMAT) kojom ćete imati točne vrijednosti arterijskog tlaka kroz 24h, te kompletne laboratorijske pretrage uz lipidogram, TSH, metanefrine u urinu. Prema KMAT-u vaš će liječnik vidjeti kolike su vrijednosti arterijskog tlaka.
Izbjegavajte sol u ishrani, hranite se kod kuće , jedite više kuhanu hranu bez dodatka soli, izbjegavajte suhomesnate proizvode, gazirana i alkoholna pića. U rutinu uvedite redovito svakodnevnu aerobnu aktivnost /tu spada i vožnja bicikla/ minimalno 30min. Tim postupcima ćete utjecati na sniženje tlaka.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Natrijev glutamat

Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da opasno pretjerujemo s unosom soli u hrani i da prosječno globalno gledano svakodnevno unosimo dvostruko više soli nego što se preporuča. Visoki unos  soli značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da kada bi države intervenirale, da bi se moglo do 2030. godine […]

Štitnjača

Nalaz štitnjače – trebam li ići specijalistu?

Aktivnost

Kognitivni trening

Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Istraživanje

Soli s malo natrija sprječavaju srčane i moždane udare

Najnovija istraživanja potvrđuju da prekomjeran unos soli uzrokuje oko 1.6 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine. Četiri od pet ovih smrtnih slučajeva događaju se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a gotovo polovica umrlih su mlađi od 70 godina. U većini zemalja, prema dostupnim podacima, dnevni unos soli daleko je iznad gornje granice od […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]