prenizak tlak

Inače več sam vam pisao i dobio odgovor na naslov od 27. 07-stezanje u gornjem dijelu grudi i lagana knedla u grlu.
Nakon toga 30.07. opet odlazim u bolnicu te dobivam stent na onoj graničnoj leziji koju su ustanovili mjesec dana ranije kada su mi stavili 1. stent na toj žili.
Usputnim pregledom ustanovljuju da su svi ostali putevi prohodni.

Nakon izlaska iz bolnice na otpusnom pismu liječnici mi daju terapiju
ujutro-plavix 75 mg,nebilet 2,5 mg,losartic 5 mg
popodne-andol 100 mg
uveče-atorvox 80 mg,amplotin sandoz 2,5 mg
I pijem misar 0,25 3×1

Ovu terapiju pijem 10 dana i ne osječam se dobro.
Tlak mi je prenizak-večinom manji od 100-60-70,
Sve sam slabiji,bol u grudima je lagana ali stalna.

Kako da uskladim tlak.Koje lijekove od ovih mogu skratit ili izbacit
da mi bude bolje
Kombinacija losartika i nebileta mi jako ruše tlak a tu su dodani još i amplotin sandoz i misar za opuštanje.
5 god. sam pio losartik, concor, andol i sortis i sva je bilo u redu
ŠTO DA RADIM

21.8.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Nakon perkutane koronarne intervencije (PCI) i ugradnje stenta očekuje se smanjenje Vaših simptoma. Nakon zahvata potrebno je i dalje uzimati lijekove. Medikamentna terapija za koornarne bolesnike je kombinirana: beta-blokator, statin, acetilsalicilna kiselina, ACE inhibitor ili sartan, antagonist kalcijskih kanala itd. Kombinaciju lijekova i dozu lijekova određuje liječnik kardiolog ovisno o kliničkim stanju bolesnika, o krvnom tlaku, frekvenciji srca itd. Za promjenu terapije ili samo za promjenu doze pojednog lijeka preporučam Vam da se obratite svojem liječniku kardiologu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Molim pojašnjenje EKG nalaza

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Sport i srce – smijem li nastaviti s treninzima?