Srčane tegobe

Poštovani,
krajem prošle godine sam obavljala niz pretraga kako bi utvrdili od kuda mi se povremeno javlja bol iza prsne kosti, osjećaj pečenja i pritiska. Dr. me uputila na sve pretrage kako bi isključili probleme sa želucom , kralježnicom i moguće srčane smetnje. EKG mi je uvijek bio uredan. Međutim na jednom pregledu kod kardiologa, dr. je preko stetoskopa čuo neke nepravilnosti. Predložio mi je nošenje holtera. Nalaz je pokazao 1679 VES- monomorfnih od toga 1633 izoliranih VES u formi trigeminije. 167 izoliranih SVES, epizode sinus tahikardije max 147/min. Nakon toga predložio je UZV srca i ergometriju ovisno o nalazu UZV-a.
Na UZV srca su mi otkrivene: Mitralna vulvua obilnijih kuspisa, uredne ehogenosti bez jasnih prolapsa. Umjerena MR R vol 26 ml, EROA 0.3-0.4. Mlaz usmjeren prema slobodnom zidu L.A. E / e 3. Aortna valvua trolisna, uredne separacije kuspisa uz blagu AR mlaza usmjerena prema mitralnoj valvui. Perikard b.o. i trikuspidalna valvua morf. i funkc. b.o.
Rečeno mi je da dođem za 6.mj. na kontrolni UZV da se vidi progresira li insuf. zalistaka. Moram izbjegavati izometričke i izotonične vježbe.
Imam 37. g i bavila sam se aktivno sportom u mladosti. Raspon srčane frevencije mi je od 38- 147 otkucaja u min.
Tegobe pečenja i boli iza prsne kosti su bile vezane uz želudac.
Ono što mene trenutno zanima jest to da od kada je krenulo toplo i sparno vrijeme imam osjećaj pritiska u prsnom košu te palpatacije od kojih nekada ne mogu zaspati po noći te kada su vrućiji dani primjećujem da se zapuhavam kod lagane šetnje. Osjećaj kao da ne mogu do kraja udahnuti. TO neki puta traje kroz cijelo poslijepodne ili me uhvati navečer i kroz neko vrijeme se smiri. Javljam Vam se jer do sada nisam imala nikada sličnih problema. Aktivno sam odlazila u teretanu i vrlo mnogo vježbala. Trenutno sam teretanu zamijenila dugim šetnjama kroz dan. 2-3 puta dnevno.
U srpnju imam naručeni kontrolni UZV.
S obzirom da mi se jedna takva da kažem epizoda ponovila ponovno jučer navečer, zanima me smatrate li bi li se ranije trebala javiti svom kardiologu ? Čisto zato jer do sada takve smetnje nisam imala. Znaju mi se desiti nekoliko dana za redom pa onda prođe tjedan dana bez. Ili pak mi se u toku dana javljaju nekoliko puta. Ponavljam, najčešće kada su promjene vremena i kada je sparno. Ne znam ima li to veze s vremenom,ali sad već neko vrijeme to pratim i jedini uzorak koji se ponavlja je toplije i sparno vrijeme.

Zahvaljujem Vam na savjetu.
Maja

24.5.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Najvejrojatnije su vaše poteškoće povezane s promjenom vremena. Za ovakve osobe koristi se termin meteoropat. Kontrolni UZV srca nije potrebno napraviti ranije tj. prije preporučenog termina tj. za 6 mjeseci. Mala je vjerojatnost da će se vidjeti neke značajne promjene na zaliscima ili ustanoviti promjene u funkciji zalistaka kroz tako kratko vrijeme. Smetnje koje ste opisala mogu biti uzrokovane bolestima želuca npr. gastritis, hijatalna hernija itd. Svakodnevna tjelesna aktivnost tj. šetnje sigurno mogu koristiti Vašem zdravlju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Gastritis

Hijatalna hernija i gastritis

CT

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Aktivnost

Kognitivni trening

Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Aktivnost

Sport i zdravlje djece: kada se dijete treba početi baviti sportom?

Fizička aktivnost je nužna za normalan rast i razvoj djece svih dobnih skupina. Djeca koja se bave sportom su zdravija, postižu bolje rezultate u školi, te imaju bolje razvijene socijalne vještine. Zašto je kretanje važno? Kretanje treba biti sastavni dio života djeteta. Fizička aktivnost omogućava usvajanje i razvoj novih motoričkih vještina, izgrađuje koštanu i mišićnu […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]