Srčane tegobe

Poštovani,
krajem prošle godine sam obavljala niz pretraga kako bi utvrdili od kuda mi se povremeno javlja bol iza prsne kosti, osjećaj pečenja i pritiska. Dr. me uputila na sve pretrage kako bi isključili probleme sa želucom , kralježnicom i moguće srčane smetnje. EKG mi je uvijek bio uredan. Međutim na jednom pregledu kod kardiologa, dr. je preko stetoskopa čuo neke nepravilnosti. Predložio mi je nošenje holtera. Nalaz je pokazao 1679 VES- monomorfnih od toga 1633 izoliranih VES u formi trigeminije. 167 izoliranih SVES, epizode sinus tahikardije max 147/min. Nakon toga predložio je UZV srca i ergometriju ovisno o nalazu UZV-a.
Na UZV srca su mi otkrivene: Mitralna vulvua obilnijih kuspisa, uredne ehogenosti bez jasnih prolapsa. Umjerena MR R vol 26 ml, EROA 0.3-0.4. Mlaz usmjeren prema slobodnom zidu L.A. E / e 3. Aortna valvua trolisna, uredne separacije kuspisa uz blagu AR mlaza usmjerena prema mitralnoj valvui. Perikard b.o. i trikuspidalna valvua morf. i funkc. b.o.
Rečeno mi je da dođem za 6.mj. na kontrolni UZV da se vidi progresira li insuf. zalistaka. Moram izbjegavati izometričke i izotonične vježbe.
Imam 37. g i bavila sam se aktivno sportom u mladosti. Raspon srčane frevencije mi je od 38- 147 otkucaja u min.
Tegobe pečenja i boli iza prsne kosti su bile vezane uz želudac.
Ono što mene trenutno zanima jest to da od kada je krenulo toplo i sparno vrijeme imam osjećaj pritiska u prsnom košu te palpatacije od kojih nekada ne mogu zaspati po noći te kada su vrućiji dani primjećujem da se zapuhavam kod lagane šetnje. Osjećaj kao da ne mogu do kraja udahnuti. TO neki puta traje kroz cijelo poslijepodne ili me uhvati navečer i kroz neko vrijeme se smiri. Javljam Vam se jer do sada nisam imala nikada sličnih problema. Aktivno sam odlazila u teretanu i vrlo mnogo vježbala. Trenutno sam teretanu zamijenila dugim šetnjama kroz dan. 2-3 puta dnevno.
U srpnju imam naručeni kontrolni UZV.
S obzirom da mi se jedna takva da kažem epizoda ponovila ponovno jučer navečer, zanima me smatrate li bi li se ranije trebala javiti svom kardiologu ? Čisto zato jer do sada takve smetnje nisam imala. Znaju mi se desiti nekoliko dana za redom pa onda prođe tjedan dana bez. Ili pak mi se u toku dana javljaju nekoliko puta. Ponavljam, najčešće kada su promjene vremena i kada je sparno. Ne znam ima li to veze s vremenom,ali sad već neko vrijeme to pratim i jedini uzorak koji se ponavlja je toplije i sparno vrijeme.

Zahvaljujem Vam na savjetu.
Maja

24.5.2018

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Najvejrojatnije su vaše poteškoće povezane s promjenom vremena. Za ovakve osobe koristi se termin meteoropat. Kontrolni UZV srca nije potrebno napraviti ranije tj. prije preporučenog termina tj. za 6 mjeseci. Mala je vjerojatnost da će se vidjeti neke značajne promjene na zaliscima ili ustanoviti promjene u funkciji zalistaka kroz tako kratko vrijeme. Smetnje koje ste opisala mogu biti uzrokovane bolestima želuca npr. gastritis, hijatalna hernija itd. Svakodnevna tjelesna aktivnost tj. šetnje sigurno mogu koristiti Vašem zdravlju.

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antacidi

Dispepsija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

Maternica

UZV i postmenopauza – molim Vaše mišljenje

CT

Hemofilna artropatija – dijagnostika bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kompjutorizirana tomografija (CT) Kompjuterizirana tomografija vrlo je osjetljiva u otkrivanju promjena na kostima, ali ne može dati detaljne podatke o zahvaćenosti mekih tkiva, a zahtijeva veliku količinu zračenja bolesnika i zbog toga se ne koristi često u dijagnostici ove bolesti. Magnetska rezonancija (MR) Magnetska rezonancija omogućuje ranu procjenu zahvaćenosti mekih tkiva, koštanih cista i oštećenja […]

Aktivnost

Kognitivni trening

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

KOPB

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Niska srčana frekvencija – je li to opasno?

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]