Srce

Znaci bio sam na hitnoj prosle godine u ovo vrijeme zbog ubrzanog rada srca pa sam bio na svakakvim pregledima tipa Holter srca,Ultrazvuk srca….I sve je normalno bilo i zanima me jel bi trebo bar jednom godisnje ici na pregled jer ja bi bio zadovoljni s tim al neznam kolko se ultrazvuk i stanje srca moze promjenit u 1 godini…..
I dobio sam tablete concor 1.25mg koje i jos danas pijem ujutro i sada razmisljam prestat i pocet cu uzimat po pola tablete neko vrijeme i onda prestat sam odlucio pa me zanima sta vi mislie o ponovnim pretragama i kolko da dugo pijem po pola tablete prije prestajnja? Zahvaljuem od srca 🙂

28.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Ako su rezultati dijagnostičkih pretraga bili u granicama normale prošle godine, a u međuvremenu nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja bolesnika tada nema potrebe za ponavljanjem svih pretraga. Odluku o uzimanju lijekova, o dozi lijekova i trajanju liječenja treba donijeti liječnik na temelju anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda i možda kontrolnog  EKG-a. Nije dobro da sami mijenjate dozu lijeka i da sami donosite odluku o prekidu terapije. Vaš liječnik će odlučiti o potrebi uzimanja lijeka i o trajanju liječenja. Ja ne mogu odgovoriti na pitanje koliko dugo trebate uzimati lijek i u kojoj dozi jer imam nedovoljno podataka o Vašoj bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]