Srce

Znaci bio sam na hitnoj prosle godine u ovo vrijeme zbog ubrzanog rada srca pa sam bio na svakakvim pregledima tipa Holter srca,Ultrazvuk srca….I sve je normalno bilo i zanima me jel bi trebo bar jednom godisnje ici na pregled jer ja bi bio zadovoljni s tim al neznam kolko se ultrazvuk i stanje srca moze promjenit u 1 godini…..
I dobio sam tablete concor 1.25mg koje i jos danas pijem ujutro i sada razmisljam prestat i pocet cu uzimat po pola tablete neko vrijeme i onda prestat sam odlucio pa me zanima sta vi mislie o ponovnim pretragama i kolko da dugo pijem po pola tablete prije prestajnja? Zahvaljuem od srca 🙂

28.3.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Ako su rezultati dijagnostičkih pretraga bili u granicama normale prošle godine, a u međuvremenu nije došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja bolesnika tada nema potrebe za ponavljanjem svih pretraga. Odluku o uzimanju lijekova, o dozi lijekova i trajanju liječenja treba donijeti liječnik na temelju anamnestičkih podataka, kliničkog pregleda i možda kontrolnog  EKG-a. Nije dobro da sami mijenjate dozu lijeka i da sami donosite odluku o prekidu terapije. Vaš liječnik će odlučiti o potrebi uzimanja lijeka i o trajanju liječenja. Ja ne mogu odgovoriti na pitanje koliko dugo trebate uzimati lijek i u kojoj dozi jer imam nedovoljno podataka o Vašoj bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Holter srca – možete li mi pojasniti nalaz?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]