Srce

Poštovani…zensko sam imam 23 godine,pusac…u zadnje vrijeme sam bila pod velikim stresom i pocelo mi je lupanje srca i pri najmanjem naporu puls u mirovanju 93 nekad i 110 u min..
Ponedelad kad lezim srce preskoci i osjecaj kao da zaleprsa na par sekundi pa se uplasim …takoder povremena bol u prsima ,pecakanje koje traje par sekundi vecinom na lijevoj strani prsa ponekad i desnoj..ekg sam obavila i uredan je 93 otkucaja u min….do sada sam bila zdrava ,osim sitnih problema sa vratnom kraljeznicom ,ponavljam da sam imala jako puno stresova i šokova u zadnje vrijeme i od tada su tegobe pocele…planiram posjetiti doktora ali do tada ,imam li razloga za brigu? hvala

9.11.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Stres je čimbenik koji utječe i na kardiovaskularno zravlje. Budući ste mladi i do sada ste bili zdravi, a EKG pokazuje samo blago povišenu frekvenciju srca, nemate razloga za brigu.
Potrebno je da porazgovarate s svojim obiteljskim liječnikom o svojoj situaciji, te će odlučiti da li bi vam trebalo privremeno uključiti medikamentoznu terapiju.
Pokušajte sebi pomoći tehnikama opuštanja , pronađite onu koja vam odgovara i uvedite u rutinu laganu tjelesnu aktivnost /hodanje, vožnja bicikla i sl/ koja vam čini zadovoljstvo i pomaže u opuštanju.
Pušenje može pogoršati stanje stresa i loše utječe na cjelokupni kardiovaskularni sustav, pa vam preporučujem da prestanete pušiti. Provjerite i hormone štitnjače.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

24-satni holter srca

Hipertrofijska kardiomiopatija – 1. dio

Hipertrofijska kardiomiopatija je nasljedna bolest koja se prenosi autosomno dominantno. Uzrokuje hipertrofiju stijenke lijeve srčane klijetke, dominantno srčane pregrade između klijetki (interventrikularni septum), koja u ovoj bolesti bude šira od 1,5 centimetra, a bolesnici primarno ne boluju od arterijske hipertenzije ili srčane greške koja bi uzrokovala hipertrofiju. Uzrok ove kardiomiopatije je mutacija gena zaduženih za […]

Aktivnost

Kognitivni trening

Također poznat kao trening mozga kognitivni trening je nefarmakološki pristup koji uključuje izvođenje  niza  mentalnih aktivnosti osmišljenih da pomognu u održavanju i poboljšanju intelektualnih (kognitivnih) sposobnosti. Kognitivni trening obuhvaća niz standardiziranih zadataka namijenjenih „vježbanju mozga“ na razne načine.  Zadaci su kompjuterizirani i usmjereni  ka poboljšanju pamćenja, snalaženja i rješavanja problema te na taj način omogućuju […]

Aktivnost

Sport i zdravlje djece: kada se dijete treba početi baviti sportom?

Fizička aktivnost je nužna za normalan rast i razvoj djece svih dobnih skupina. Djeca koja se bave sportom su zdravija, postižu bolje rezultate u školi, te imaju bolje razvijene socijalne vještine. Zašto je kretanje važno? Kretanje treba biti sastavni dio života djeteta. Fizička aktivnost omogućava usvajanje i razvoj novih motoričkih vještina, izgrađuje koštanu i mišićnu […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]