Stezanje u prsima

Poštovani ,imam 19 godina, visoka sam 163 i teska 48 kg, imam skoliozu, nikada prije nisam ozbiljno bolovala niti bila u bolnici.
Prije otp.3 mj ,tocnije 12’5’2017. Pocelo je sve sa otezanim disanjem,taj isti dan sam otisla u teretanu, nakon 3 dana zavrsim na hitboj zbog ubrzanog rada srca(otezano disanje je i dalje tu ali ne toliko) sve u redu i ekg ,tlak 110/17 ,osim ck koji je iznosio 2314 i dr je to pripisao teretani,nakon 3 dana vrijednosti ck pale su na 46.
Par dana nakon poci je i probadanje uprsima ,odem na hitnu sve u redu, umeduvremenu javilo se i trnjenje ruke lijeve i bol u ramenu,odem na hitnu opet sve u redu ,narucim se kod internista i ortopeda jer je dr.rekao da je sve od kraljeznice,internist posumnja na stitnjacu (sve je u redu) a ortoped mi da dijagnozu cervikobrahijalni sindrom, i . Mene zanima da li je to sve povezano sa srcem ili kraljeznicom, strasno sam uplasena,da ne spominjem da sam plakala gotovo svaki dan jer sam se bojala i infarkta i angine pektoris jer mi je i vilica pocela trnuti,tj celjusni zglob mi se kocio (vjerovatno od plakanja) ,sada imam uzasne glavobolje u potiljku i vratobolje i zarenje u prsima,kao da mi nesto gori i sa lijeve i sa desne strane,vise ne znam sto da radim,promijenila sam 10 doktora,isla sam ina fizikalne,molim vas za pomoc.

25.8.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Opisante poteškoće uzrokovane su deformitetom kralježnice i vjerojatno preteškim vježbama u teretani. Potrebno je prilagoditi vježbanje uzrastu, kliničkom stanju osobe i kondicijskoj spremnosti. Poteškoće su vjerojatno prolaznog karaktera i kako će te stjecati kondiciju tako će i poteškoće nestati. Ne trebate se plašiti infarkta ili angine pektoris. Umjereni trening i fizikalna terapija po preporuci fizijtara sigurno će smanjiti ili ukloniti Vaše poteškoće

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Aorta

Antitrombocitna terapija u bolestima aorte i perifernih arterija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Antitrombocitna terapija je neophodna u cilju sprječavanja velikih kardiovaskularnih događaja kod bolesnika s perifernom vaskularnom bolešću. Prilikom uvođenja antitrombocitne terapije potrebno je kod svakog bolesnika procijeniti tromboembolijski rizik i rizik od krvarenja, a tijekom uzimanja antitrombocitne terapije bolesnika treba redovito kontrolirati i po potrebi korigirati terapiju. ANTITROMBOTSKA TERAPIJA U BOLESTIMA KAROTIDNIH ARTERIJA, VERTEBRALNIH ARTERIJA I […]

Zdravlje

Racionalna farmakoterapija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Racionalna farmakoterapija (Svjetska zdravstvena organizacija) je primjena lijeka u skladu s kliničkom potrebom, u dozi koja je u skladu s potrebama pojedinog bolesnika, kroz odgovarajuće vrijeme, uz prihvatljiviju cijenu za pojedinca i društvo.

Terapija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi protumačiti nalaz EKG-a?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

RTG – možete li mi pomoći oko nalaza?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]