Teško dišem, jesam li anksiozna?

Pozdrav,

žensko sam, imam 22 godine, ne pušim ( ali sam zbog roditelja pasivni pušač), ne pijem alkohol niti konzumiram neke supstance, visoka sam oko 174 cm i imam oko 82/83 kg.

Pišem Vam zbog problema s disanjem. Svakodnevno imam osjećaj kao da se borim za zrak, što je jako iscrpljujuće i psihički i fizički. Stalno imam potrebu za “napuniti pluća”, pa stalno duboko uzdišem, ali zrak kao da se u jednom momentu prekine i ne udahnem onoliko koliko mogu, onda krećem zijevati i po nekoliko minuta samo da uspijem nekako taj zrak udahnuti. To mi se javlja i kod lakših fizičkih napora, ali i u mirovanju. Otišla sam kod doktorice, ona je poslušala pluća i rekla da ništa ne čuje i nije me slala na daljnje pretrage. Dodala je da misli da sam malo anksiozna i na tome je ostalo. Nije mi ni objasnila sto je anksioznost i kako da se nosim s tim. Ali je rekla i da to može biti uzrokovano mojom anemijom. Po prirodi sam osoba koja je dosta zabrinuta, ne samo za svoje zdravlje nego i u svim područjima života. Često imam osjećaj da ja ne znam kako se opustiti. Imala sam do sada i nekoliko epizoda napadaja panike. Te svoje probleme sa disanjem sam uvijek prepisivala stresu i napetosti, ali me počelo zabrinjavati što mi se javlja i u mirovanju. Imam strah da premalo kisika ulazi u mene pa da mi organi ostaju bez potrebne doze kisika za normalno funkcioniranje. Od simptoma bih još navela i gutanje zraka( jako jako često) od čega sam počela jako podrigivati i ispuštati vjetrove( glasan zvuk i jako su česti). Isto tako od jako učestalog zijevanja i stezanja mišića u licu boli me glava kod sljepoočnica. Imam li razloga za brigu ili je to više povezano sa psihom?

Srdačan pozdrav i hvala Vam unaprijed na odgovoru 🙂

1.6.2021

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Anksioznost označava tjeskobno stanje i ukoliko je Vaša liječnica na nju posumnjala, treba Vam pružiti i odgovarajuću psihološku podršku. U anksioznosti se mogu javljati svi navedeni simptomi (i problemi s disanjem, funkcionalnim probavnim tegobama). Ukoliko imate anemiju uzrokovanu manjkom željeza, potrebno ju je liječiti odgovarajućim preparatom željeza jer manjak željeza dovodi do dodatnog opterećenja rada srca, osjećaja umora, pospanosti… Nastojte da Vaši roditelji ne puše u prostorima u kojima boravite.

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?