Ubrzan rad srca

Poštovani, ..žensko sam 23 godine ,prošle godine rodila prirodnim putem bez komplikacija .Pušim kutiju cigareta dnevno ,pod stresom sam u zadnje vrijeme ,rijetko imam i napadaje panike…Moj problem se pojavio prije 4-5 mjeseci …Prvo sam primijetila da mi je puls u mirovanju 95 u min..brzo umaranje rijetko preskakanje srca i probadanje….Zbog vrtoglavica i slabosti sam upućena neurologu detaljne pretrage obavila nalazi uredni osim blago izravnate vratne kralježnice…hormone štitnjače i željezo provjerila također nalazi.ekg-a uredan 93 otkucaja u min…Ono sto me zabrinjava je da mi je puls u mirovanju nekad 95 a ponekad i 110-120 čak i kad ležim i opuštena sam …također kada ležim na leđima osjetim kao nekakvo treperenje u predjelu srca i ponekad kao nekakav pritisak ili stezanje u predjelu sljepoočnice …Slabo se krećem i nisam u kondiciji…zanima me imam li razloga za zabrinutost,do sada sam bila zdrava.lijep pozdrav

11.11.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,
Pušenje cigareta, stres, manjak kondicije kod Vas su odgovorni za brži puls, ali i subjektivnih tegoba zbog čega ste zabrinuti.
Trebali biste prvo prestati pušiti (veoma važno za cjelokupno kardiovaskularno zdravlje), te nastojte primjenjivati zdrave životne navike koje uključuju dovoljno odmora, sna, zdravi način ishrane uz dosta voća i povrća (osobito ako ste dojili ili dojite bebu), umjerenu svakodnevnu aerobnu tjelesnu aktivnost (i šetnja od sat vremena dnevno bit će vam dovoljna). Takvim načinom života bolje ćete se nositi i sa stresom, a i subjektivne tegobe bi se trebale reducirati. Ukoliko dalje budete osjećali treperenje u predjelu srca, napravite holter srca kako bi se ustanovilo da li postoje kakvi poremećaji ritma srca. Također provjerite krvni tlak da li je u granicama normale.
Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?