UZV Srca

Poštovani,

muško sam, i imam 21 godinu, nedavno sam bio na UZV srca i doktor mi je rekao da imam 2 zalistka umjesto 3, nakon pretraživanja po internetu zaključio sam da se radi o bikuspidnoj aortnoj valvuli? Zanima me ono što mislite o nalazu, ukratko ; ” dimenzije srčanih šupljina su u granicama normale, globalna i segm. kontraktilnost je očuvana, koordinirana ; EF 70%. Aortna valvula trikuspidna sa rudimentalnim desnim koronarnim kuspisom, prisutna umjerena aortna regurgitacija sa ekscentričnim mlazom koji se širi uz prednji mitralni kuspis. PHT 316 ms. Ostale valvularne strukture su morfološki i funkcionalno uredne. Intrakardijalnih tvorbi se ne nalazi. Perikard b.o .
Napomena : Kasnije sam shvatio da piše u nalazu ”aortna valvula trikuspidna” , a kardiolog mi je usmeno rekao da imam 2 zalistka, ne znam sad ili ga nisam dobro razumio ili je krivo napisao u nalazu.

Moje pitanje je : koliko je ovo ozbiljno u slučaju da imam bikuspidnu / trikuspidnu aortnu valvulu s ovakvim nalazom? Jeli ovo zadovoljavajuć nalaz UZV srca? Mogu li se nastaviti baviti teretanom i svim vrstama opterećenjima bez ikakvih problema? Hvala puno unaprijed. ( Pitanje sam ponovno postavio radi gore navedenog željenog odgovora , svakako idem u polovici 11.mj još na pretrage na KBC Rebro)

21.10.2020

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Kardiolog je napisao da imate 3 kuspisa čim je napisao pojam trikuspidna aortna valvula, a u opisu je naveo da je desni koronarni kuspis rudimentalan, što bi značilo da je “zakržljao”, odn.slabije nerazvijen. U nalazu navodi i umjerenu aortnu regurgitaciju koja je povezana s ovakvim nalazom desnog kuspisa. Prema ovom nalazu nije u potpunosti bikuspidna valvula, ako vidi sva 3 kuspisa, a jedan je slabije razvijen. Kod bikuspidne prisutna su samo 2 kuspisa. Stoga neka vam pojasni nalaz. Dodatnim pretragama (osobito ergometrija) treba odrediti koja su vam tjelesna opterećenja dopuštena .
Nekad se kod bikuspidnih valvula ustanove i određeni poremećaji u provođenju impulsa, poremećaji ritma.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]