UZV srca

Poštovani,
liječnica opće medicine je kada sam bio kod nje u posjeti primjetila kod mene šum srca. Dala mi je uputnice i prilikom UZV pregleda kardiolog je u mišljenju konstatirao sljedeće:
“U M modu i 2 D slici uredne kavitarne srčane dimenzije, ulazna aorta nije dilatirana oko 30 mm. Aorta je korijenu oko 30 mm. Separacija je oko 22 mm, lijevi atrij je oko 41 mm, desni atrij je oko 39 mm, desni ventrikul je oko 28 mm. Lijevi ventrikul 54/32 mm IVS:13/16 mm.LVPW:13/16 mm.
Koncentrična hipertrofija stijenki lijeve klijetke
Kontraktilnost srčanih stijenki je uredna bez segmentalnih asinergija
Sistolička funkcija lijeve klijetke je uredna EF oko 70% FS oko 40%
Mitralna valvula je morfološki jačih odjeka kuspisa, vidljiv je diskretan prolaps vrška prednjeg kuspsia, uz minimalnu pressitoličku regrugitaciju u transmitralnom dijastoličkom protoku A val je veći od E vala što ukazuje na smanjenu dijastoličku popsutljivost stijenki lijeve klijetke <I/IV angio stupnja
Aortna valvula je trokuspisna, rubno jačih odjeka kuspisa, uredne sistoličke separacije i dijastoličke apozicije, ubrzanog transaortalnog protoka V max 1,7 m/sec. PG oko 12 mmHg. Trikuspidalna valvula je morfološki i funkcionalno uredna, pulmonalna valvula je morfološki funkcionalno uredna. TAPSE: 20 mm
Perikard je urednih separacija listova.
Bez TTE vidljivih intrakardijalnih tvorbi”.

Napravljena mi je ergometrija te je kardiolog konstatirao sljedeći zaključak:
“Visoka kardiorespiratorna sposobnost što odgovara IV stupnju po Bruce-u. I funkcionalni razred.
Test koronarne rezerve je pri tlaku od 180/100 mmHg, pulsu od 136/min, i opterećenju od 10.28 Metta klinički i elektrokardiografski negativan.
Nije bilo aritmija, uredna dinamika tlaka u naporu.
Do rekuperacije dolazi 3 min nakon opterećenja.”

Na kraju dijagnostike i pregleda kardiolog mi je rekao da sam zdrav ko dren.

Kada sam došao s nalazima kod liječnice obiteljske medicine, rekla mi je da imam određena zadebljanja na srcu (npr. lijeve klijetke) i da trebam i dalje piti tablete za tlak Co-Perineva 2 mg i da se prilikom trčanja ne izlažem velikim opterećenjima (inače se bavim trčanjem 20 godina s kratkim prekidima).
Co-Perinevu pijem jer mi je unazad dva mjeseca utvrđen povišen tlak (150/100) i to na poslu, dok mi je doma normalan tlak. Od kada pijem navedene tablete tlak mi je na poslu normalan, a kod kuće recimo 110/70 ili niži, a nekad nakon trčanja i 99/65.

Recite mi molim Vas što zapravo imam na srcu, u čemu je problem, i zašto mi je kardiolog rekao da je sve u redu, dok liječnica opće medicine ipak smatra da trebam piti i dalje tablete za tlak te se trebam paziti većih opterećenja kod trčanja?

22.5.2024

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovani,
Šum na srcu kojeg je čula vaša liječnica uzrokovan je prolapsom prednjeg listića mitralnog zaliska koji se zbog toga nedovoljno zatvori i dolazi do minimalnog propuštanja krvi na tom mjestu. Imate hipertorifičan srčani mišić lijeve klijetke koji ima slabiju rastezljivost i stoga je važno da vam arterijski tlak bude dobro reguliran što on i jest pod terapijom koju uzimate. Ergometrija je pokazala da se možete baviti uobičajenim tjelesnim aktivnostima što je i poželjno, te da u tjelesnom opterećenju nema poremećaja srčanog ritma, arterijski tlak se adekvatno prilagođava opterećenju i nema indirektnih znakova ishemije srčanog mišića.
Pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]