Šum na srcu – 2. dio

Druga skupina srčanih šumova su organski ili patološki šumovi koji nastaju kao posljedica bolesti srca, srčanih struktura. Oni su posljedica prirođene (prisutne su već kod rođenja) ili stečene (pojavljuju se tijekom života) srčane bolesti. Različite bolesti srca ili pojedinih njegovih struktura uzrokuju srčani šum:

  • bolest srčanih zalistaka (suženje i/ili insuficijencija zalistaka) kao posljedica urođene srčane greške, upalne bolesti (endokarditis), degenerativne bolesti (ateroskleroza), autoimune bolesti, nakon infarkta miokarda ili zračenja grudnog koša
  • bolest srčanog mišića: nakon infarkta miokarda, upalne bolesti (miokarditis)
  • bolest srčanih pregrada između klijetki ili pretklijetki srca (različiti defekti) koje dijele srce na lijevu i desnu stranu
  • bolest velikih krvnih žila koje ulaze, odnosno izlaze iz srca (prirođene ili stečene)
  • bolest srčanih ovojnica: većinom upalne (perikarditis)

Organski šumovi su obično glasniji od fizioloških, mogu biti sistolički i/ili dijastolički, te se često šire u okolinu. Mnogi od njih su povezani s određeni simptomima ovisno o bolesti i oštećenju srčanih struktura u podlozi šuma. Bolesnici se mogu žaliti na zaduhu, kratkoću daha, osjećaj lupanja ili preskakanja srca, bol u grudima, smetnje svijesti, kašalj, oslabljen apetit, može se javiti plavičasta boja kože prstiju i usana (cijanoza), oticanje nogu, izražene vratne vene, a kod djece smetnje rasta i razvoja.

Kardiolog auskultacijom srca postavljanjem stetoskopa na pojedina mjesta na grudnom košu procjenjuje vrstu i intenzitet šuma, vrijeme njegovog pojavljivanja tijekom srčane akcije, mjesto pojavljivanja. Već na osnovu auskultatornog nalaza kardiolog može procijeniti uzrok nastanka srčanog šuma, ali za sigurnu evaluaciju i konačnu dijagnozu treba uz pregled učiniti elektrokardiogram (EKG) i ultrazvuk srca s obojenim doplerom. Kad se postavi konačna dijagnoza, daljnje intervale praćenja ultrazvukom određuje kardiolog. U nekim slučajevima bit će potrebno učiniti dodatne dijagnostičke pretrage: transezofagealni (kroz jednjak) ultrazvuk srca, magnetsku rezonancu srca, stres test, kateterizaciju srca, rendgensko snimanje srca i pluća.

Ovisno o ustanovljenoj srčanoj grešci ili bolesti koja uzrokuje šum na srcu, kardiolog procjenjuje daljnje liječenje. Kod većine bolesnika dovoljno je samo redovito praćenje, kod drugih treba uvesti antibiotsku profilaksu bakterijskog endokarditisa neposredno prije invazivnih zahvata (kirurški i dentalni zahvati kod kojih se očekuje ulaz bakterija u krvotok), a nekim bolesnicima se uvodi medikamentozna terapija u cilju očuvanje srčane funkcije, rasterećenja srca i sprječavanja nastanka ugrušaka, te kontrole kardiovaskularnih rizičnih čimbenika. Pojedine srčane greške zahtijevaju operativno liječenje. Danas se sve više srčanih grešaka rješava invazivnim kateterskim putem, a sve manje klasičnim kirurškim putem. Važno je sve kardiovaskularne čimbenike rizika kontrolirati, liječiti i svesti ih u normalne vrijednosti jer oni pogoršavaju bolesti srčanih zalistaka, povećavaju kardiovaskularni morbiditet i mortalitet.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Disekcija aorte

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Srce

UZV srca – što možete reći o mom nalazu?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]