Ventrikularne ekstrasistole – upit

Poštovani doktore/ice, imam 34 godine i inace sam dobrog zdravlja. Prije dva tjedna bila sam primljena na odjel kardiologije zbog Ves ekstrasistola i nesvjestice. Na kraju su svi laboratorijski nalazi bili uredni, ukljucujuci ultrazvuk srca i 24h Holter. Zabiljezeno je 28 Ves ekstrasistola. Doktorica me umirlia rekavsi da je to broj oko kojeg se ne treba zamarati, da ih ona ima preko 4000 u danu. Preporucen mi je Tilt test za koji cekam termin.Također sam bila kod endokrinologa i cekam 5.dan menstruacije kako bih izvadila hormone koje je preporucio. Stitnjaca je uredna.
Ono sto me brine i dalje je to sto ih ja osjecam najcesce ujutro do otprilike 13 sati. U Velikom broju.. I postaje nesnosno. Zasto su tako pojacane ujutro i mogu li piti nesto sto bi smanjilo broj istih? Terapiju nisam dobila. Hvala!

7.3.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema ovom što ste napisali kod Vas se radi o veoma malom broju ventrikularnih ekstrasistola i nije nađeno bolesti srca kao uzrok istih. Često se pojavljuju u zdravih osoba u slučajevima stresa, anksioznosti, prilikom konzumiranja kofeinskih pića, alkohola, a kod žena se češće javljaju u 2. fazi menstrualnog ciklusa. Mogu se naći u slučajevima poremećaja funkcije štitnjače, elektrolitskih poremećaja, anemije i sl. Ukoliko ih osjećate i one Vam uzrokuju brigu, posavjetujte se s kardiologom u svezi terapije. Kad su pacijentu ovakvi simptomi nepodnošljivi, odnosno izazivaju brigu, tada kardiolog procjenjuje da li treba uvesti antiaritmik (najčešće se uvodi lijek iz skupine beta blokatora).

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

MSCT koronarografija

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Preskakanja srca – mogu li dobiti infarkt?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]