Ventrikularne ekstrasistole – upit

Poštovani doktore/ice, imam 34 godine i inace sam dobrog zdravlja. Prije dva tjedna bila sam primljena na odjel kardiologije zbog Ves ekstrasistola i nesvjestice. Na kraju su svi laboratorijski nalazi bili uredni, ukljucujuci ultrazvuk srca i 24h Holter. Zabiljezeno je 28 Ves ekstrasistola. Doktorica me umirlia rekavsi da je to broj oko kojeg se ne treba zamarati, da ih ona ima preko 4000 u danu. Preporucen mi je Tilt test za koji cekam termin.Također sam bila kod endokrinologa i cekam 5.dan menstruacije kako bih izvadila hormone koje je preporucio. Stitnjaca je uredna.
Ono sto me brine i dalje je to sto ih ja osjecam najcesce ujutro do otprilike 13 sati. U Velikom broju.. I postaje nesnosno. Zasto su tako pojacane ujutro i mogu li piti nesto sto bi smanjilo broj istih? Terapiju nisam dobila. Hvala!

7.3.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema ovom što ste napisali kod Vas se radi o veoma malom broju ventrikularnih ekstrasistola i nije nađeno bolesti srca kao uzrok istih. Često se pojavljuju u zdravih osoba u slučajevima stresa, anksioznosti, prilikom konzumiranja kofeinskih pića, alkohola, a kod žena se češće javljaju u 2. fazi menstrualnog ciklusa. Mogu se naći u slučajevima poremećaja funkcije štitnjače, elektrolitskih poremećaja, anemije i sl. Ukoliko ih osjećate i one Vam uzrokuju brigu, posavjetujte se s kardiologom u svezi terapije. Kad su pacijentu ovakvi simptomi nepodnošljivi, odnosno izazivaju brigu, tada kardiolog procjenjuje da li treba uvesti antiaritmik (najčešće se uvodi lijek iz skupine beta blokatora).

Lijepi pozdrav

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Bol u prsima – što da napravim?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

RTG srca i pluća – što ovo navedeno znači na mom nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]