Ventrikularne ekstrasistole – upit

Poštovani doktore/ice, imam 34 godine i inace sam dobrog zdravlja. Prije dva tjedna bila sam primljena na odjel kardiologije zbog Ves ekstrasistola i nesvjestice. Na kraju su svi laboratorijski nalazi bili uredni, ukljucujuci ultrazvuk srca i 24h Holter. Zabiljezeno je 28 Ves ekstrasistola. Doktorica me umirlia rekavsi da je to broj oko kojeg se ne treba zamarati, da ih ona ima preko 4000 u danu. Preporucen mi je Tilt test za koji cekam termin.Također sam bila kod endokrinologa i cekam 5.dan menstruacije kako bih izvadila hormone koje je preporucio. Stitnjaca je uredna.
Ono sto me brine i dalje je to sto ih ja osjecam najcesce ujutro do otprilike 13 sati. U Velikom broju.. I postaje nesnosno. Zasto su tako pojacane ujutro i mogu li piti nesto sto bi smanjilo broj istih? Terapiju nisam dobila. Hvala!

7.3.2023

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Prema ovom što ste napisali kod Vas se radi o veoma malom broju ventrikularnih ekstrasistola i nije nađeno bolesti srca kao uzrok istih. Često se pojavljuju u zdravih osoba u slučajevima stresa, anksioznosti, prilikom konzumiranja kofeinskih pića, alkohola, a kod žena se češće javljaju u 2. fazi menstrualnog ciklusa. Mogu se naći u slučajevima poremećaja funkcije štitnjače, elektrolitskih poremećaja, anemije i sl. Ukoliko ih osjećate i one Vam uzrokuju brigu, posavjetujte se s kardiologom u svezi terapije. Kad su pacijentu ovakvi simptomi nepodnošljivi, odnosno izazivaju brigu, tada kardiolog procjenjuje da li treba uvesti antiaritmik (najčešće se uvodi lijek iz skupine beta blokatora).

Lijepi pozdrav

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]