Ventrikularne ekstrasistole i nagla srčana smrt kod sportaša

Iznenadna srčana smrt je nagla i neočekivana smrt uzrokovana gubitkom srčane funkcije, a događa se unutar jednog sata od nastupa prvih simptoma.

Prilikom sistematskih pregleda sportaša, između ostalih pretraga treba učiniti i 12 kanalni elektrokardiogram (EKG). EKG može razotkriti različite poremećaje ritma srca koji ne moraju uzrokovati nikakve simptome, a u krajnjim slučajevima neki maligni oblici aritmija (ventrikularna tahiaritmija koja dovede do poremećaja srca kao pumpe i prestanka cirkulacije) mogu dovesti, na žalost, do nagle srčane smrti. Iznenadna srčana smrt je nagla i neočekivana smrt uzrokovana gubitkom srčane funkcije, a događa se unutar jednog sata od nastupa prvih simptoma.

Procjenjuje se da od nagle srčane smrti godišnje umire 0,7 do 3 sportaša na 100000 u skupini sportaša mlađih od 35 godina. Učestalost nagle srčane smrti se sa dobi povećava. Stoga je najvažnija prevencija ovakvog fatalnog neželjenog događaja.

Mnogi poremećaji srčanog ritma koji mogu dovesti do nagle srčane smrti mogu se otkriti snimanjem EKG-a. EKG-om možemo razotkriti i različite strukturne anomalije srca koje uzrokuju aritmije.

Učestali i kompleksni oblici ventrikularnih ekstrasistola (VES) su najčešći uzrok nagle srčane smrti kod sportaša koji u podlozi ne moraju bolovati od kardiovaskularne bolesti. Kod većine ljudi, pa i kod sportaša, ventrikularne ekstrasistole (prijevremeni impulsi iz srčane klijetke) su asimptomatske. Kad se VES otkriju pomoću EKG-a, treba odrediti njihov oblik, formu, iz kojeg dijela srčane klijetke potječu. U daljnjoj dijagnostici potrebno je učiniti sve slikovne i funkcionalne pretrage srca kojima se može otkriti da li postoji srčana bolest kao uzrok VES ili se radi o idiopatskim VES bez srčane bolesti. U evaluaciji VES uzima se detaljna bolesnikova anamneza (osobna, obiteljska. Treba provjeriti da li sportaš uzima kakva stimulativna sredstva, da li boluje od neke druge bolesti. U dijagnostičkoj obradi se preporučuju sljedeće pretrage: ultrazvuk (UZV) srca (procjenjuje se postojanje strukturne bolesti srca, funkcija srca), magnetna rezonaca (MR) srca (u svrhu dijagnostike kardiomiopatija, aritmogene displazije desne klijetke), jednodnevni ili višednevni holter srca, stres test, test opterećenja (ergometrija). Ovisno o rezultatima ovih dijagnostičkih pretraga određuje se potreba za daljnjim pretragama: elektrofiziologija srca, genetska testiranja, koronarografija.

Ukoliko se u holteru srca nađe manje od 2000/24h VES, te ukoliko se broj VES smanjuje prilikom tjelesnog opterećenja i ne ustanovi se strukturna bolest srca, dozvoljeno je daljnje bavljenje sportskim aktivnostima uz redovite periodične kontrole.

Ukoliko se u holteru ustanovi više od 2000/24h VES, osobito ako su one polimorfne (različitog oblika, iz različitih dijelova klijetki), te im se broj povećava s tjelesnim aktivnostima, u 30-tak% takvih slučajeva se otkrije u podlozi strukturna bolest srca. Svakako je kod ovih sportaša potrebna dodatna kardiološka obrada: MR srca i elektrofiziologija srca. U slučajevima strukturne bolesti srca potrebne su redovite kardiološke kontrole u periodima od 3 do 6 mjeseci uz poštedu od sportskih treninga i natjecanja. Najčešći uzrok nagle srčane smrti kod sportaša su nasljedni aritmogeni poremećaji i koronarna bolest srca prirođena ili stečena). Nasljedni aritmogeni poremećaji nastaju u slučajevima sljedećih bolesti srca: kardiomiopatije (hipertrofična, dilatativna, „spužvasta“ ili nekompaktna, aritmogena displazija desne klijetke), Brugada sindrom, kanalopatije (primarni poremećaji električnih impulsa i njihova provođenja), sarkoidoze i miokarditisa. Ovi uzroci su češći kod mlađih sportaša. Kod sportaša iznad 30-35 godina života češće se kao uzrok značajnih ventrikularnih poremećaja ritma nalazi koronarna bolest srca. Stoga je u toj dobnoj skupini veoma važno ustanoviti postojanje kardiovaskularnih rizičnih čimbenika, učiniti EKG, ergometriju, a ovisno o rezultatima ovih pretraga indicira se daljnja obrada: funkcionalni stres test, CT koronarografija ili invazivna koronarografija.

Liječenje je uspješno za većinu srčanih bolesti, a može se sastojati od zabrane izrazitih tjelesnih opterećenja, uzimanja različitih lijekova, invazivnih zahvata na srcu, a u pojedinim slučajevima u prevenciji nagle srčane smrti ugrađuje se u srce kardioverter defibrilator.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

EKG

Imam nalaz holtera EKG-a – možete li mi reći svoje mišljenje?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Anesteziolog

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Fibrilacija atrija

Fibrilacija atrija i terapija

Iz iste kategorije

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 2. dio

Srčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiologija

Srce i proces starenja – 1. dio

Proces starenja uzrokuje strukturne promjene svih dijelova srca: koronarnih arterija, srčanog mišića, provodnog sustava srca, srčanih zalistaka, aorte. Starost je sama po sebi značajan čimbenik rizika nastanka kardiovaskularnih (KV) bolesti. Promjene koje nastaju tijekom života će biti izraženije i teže kod osoba koje su izložene i drugim čimbenicima rizika nastanka KV bolesti, a to su […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]