VES iz RVOT-a

Pozdrav,

Zanima me termin: VES iz RVOT-a? Koliko je on opasan ili je benigan? Molim vas nešto više o njemu, na internetu ništa ne mogu pronaći osim da je umrla mlada djevojka od njega.

Lp.

23.12.2019

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

VES iz RVOT znači ventrikulska ekstrasistolija iz izlaznog trakta desne klijetke tj. iz ishodišta desne klijetke. Ovu vrstu aritmije nalazimo u osoba bez strukturne bolesti srca, a spada u benigne vrste idopatske ventrikulske aritmije i imaju pretežno dobru prognozu. Mogu nastati nakon korektivnih operacija srčanih zalistaka, a neke se mogu povezati s tijekom embrionalnog razvoja desnog srca. Međutim, važno je prepoznati i isključiti sve ostale uzroke nastalih aritmija jer se oni mogu povezati s određenim postotkom iznenadnih srčanih smrti mlađe populacije. Bilo bi dobro da se javite kardiologu na pregled.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hemangiomski kralježak

Spinalni hemangiom – 6. dio

Liječenje.  S obzirom da je velika većina hemangioma bez simptoma, tada je liječenje nepotrebno kod većine osoba s hemangiomom. Liječenje je potrebno kod neuroloških poremećaja ili jake boli. Mali i stabilni hemangiomi ne zahtijevaju operaciju samo kontrolne preglede. MR kontrolni pregled može pokazati je li se hemangiom povećao i pritišće li na okolne strukture. U […]

24-satni holter srca

Ubrzan puls – na koje daljnje pretrage trebam otići?

Derivacija urina

Ureterokutanostomija

Naziv operacije ureterokutanostomija vjerojatno i nije potpuno ispravan. Naime, radi se o vrsti urološkog kirurškog liječenja koji predstavlja jednu od mogućnosti derivacije urina. Ako umjetni spoj debelog crijeva i kože nazivamo kolostoma (colon., lat. – debelo crijevo; stoma, stomatos, grč., – usta) onda bismo i navedenu operaciju trebali jednostavno nazivati ureterostomija. Ipak, izraz ureterokutanostomija, se […]

Operacija

Nakon operacije prostate – na što paziti?

Prostata se kirurški najčešće liječi u dvije situacije. Jedna je rak prostate kada je potrebna operacija koju nazivamo radikalna prostatektomija. Ona u ovoj kolumni neće biti predmet interesa. Pisati ću o tome na što je potrebno fokusirati osobitu pažnju nakon operacije benigno uvećane prostate (BPH – benigna hiperplazija prostate).    Dobroćudno uvećanje prostate, ako dovodi […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Je li moj EKG uredan?

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]