VES na srcu

Poštovani,
Prije 40 dana mi je naglo počela aritmija srca, zbog koje sam obišla sve moguće dr. Uradila sam: UZV srca – uredno, UZV abdomena – uredno, hormoni štitnjače – uredno, heliobakterija – negativno, minerali, vitamini – uredno, masnoće – dobre blago povišene, krvna slika – ferritin 6, holter 24 h 2 puta, na kom mi je nađeno oko 3000 ves i 18 sves, sves dolaze pred spavanje i poslije u trigemiji, ves samo par takvih epizoda, obično su singularne i monomorfne, u snu ih skoro i nemam, kao ni pri fizičkoj aktivnosti. Osjećam bolove pod lijevom dojkom koje je moj kardiolog odbacio kao nešto za brigu, kao i bol i pritisak među plećkama. 19 mi je godina. Nemam desnog jajnika, izvađen zbog ciste. Pijem Nebilet koji kao da i ne pijem. Pijem i tot’heme i magneziji. Prestala sam da pušim prije mjesec, pijem kavu prije tri, ne jedem čokoladu. Visoka 178 kilogrami 73. Obzirom na sve informacije koje sam Vam dala, koliko je ovo ozbiljno? Svaku noć pred spavanje imam osjećaj da me srce tuče. Imam nemiran san i budim se u znoju često. Ne znam da li da nastavim da pijem nebivolol, ne znam da li smijem da odem na more, ne znam da li da me ovi bolovi brinu… uživo nemam koga da pitam, jer me kardiolog kratko pregledao, bez da sam postavila pitanja koja sam htjela jer sam bila sva zbunjena i pomućena, a nemam termina redovnog više prije septembra, a svi privatnici u krugu od 100 km su na godišnjem. Nadam se od Vas dobiti neki feedback. Ne mogu si otresti osjećaj da će srce da mi stane svaki put kad se uzbudim, uplašim, trznem… kolike su šanse? Unaprijed hvala

5.7.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovana,

Zvog srčane aritmije preporučen Vam je lijek beta-blokator. U slučaju neučinkovitosti lijeka može se povećati doza istog lijeka ili se može promijeniti lijek tj. uvesti u terapiju drugi beta-blokator. Promjenu terapije može učiniti Vaš liječnik. Vi nemate razloga za strah i veću zabrinutost zbog Vaših smetnji. Prema opisu Vaših poteškoća, srce vam sigurno ne će “stati” pri uzbuđenju ili pri tjelesnim naporima. Znači, nema razloga za strah i paniku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Arterijski tlak

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Lupanje srca

“Lupanje” srca i pojava na licu – kako je to povezano?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Glavobolje

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]