Vrtoglavica,slabost,disorijentacija,

Lijepo pozdrav. Moje ime je Danijel P. Imam 21 godinu,visok sam 175cm,tezina: 80kg. Vec 4 tjedna ne idem radit jer imam stalnu vrtoglavicu,slabost,bez koncentracije,dezorijentiranost. Prvi tjedan se ta “slabost” javljala 2-3 sata dnevno te je nestala i opet se javljala svaki dan po par sati. Nakon tjedan dana se javlja stalno,preko cijelog dana. Otisao sam doktoru gdje su mi rekli da imam upalu grla i temperaturu 37,8 Dali su mi tablete za upalu grla,te sam ih pio tjedan dana(cijelo to vrijeme nemam bol u grlu,niti kasljem,mislim da to nije pravi razlog). Nakon toga su mi rekli da je moguce da nesto sa srcem nije u redu,te sam dobio tablete koje smanjuju otkucaje srca te bi mi trebalo biti bolje,ali mi nije bolje. Prije dva dana sam opet otisao doktoru(ne znam ni sam koji put gdje su mi rekli da mi je grlo podosta crveno i da odmaram,pijem puno tekucine.Ali mene grlo uopce ne boli niti kasljem ili nesto drugo. Izvadili su mi krv,krv je u redu,isto kao i stitnjaca. Jucer sam bio kod kardiologa koji mi je snimio srce i rekao da je sa srcem sve u redu. Tlak je u redu. Sutra idem opet doktoru gdje cu mu predloziti da napravim daljne pretrage. Raspitivao sam se i vrtoglavica(slabost) nije bolest,nego simptom..tako da je moguce da je od upale grla,ali me grlo uopce ne boli. Ne pijem,ne pusim.

10.4.2017

Odgovara

Prof.dr.sc. Josip Vincelj dr.med.

Poštovani,

Osjećaj slabosti i vrtoglavice mogu biti uzrokovani niskim krvnim tlakom, slabokrvnošću, dehidracijom i iscrpljenošću. Neke kardiovaskularne i neurološke bolesti također mogu biti uzrok navedenih tegoba. Također i upalne bolesti kao što su upala grla, upala dišnih putova i slično mogu uzrokovati slabost i vrtoglavice. Mala je vjerojatnost da bi u dobi od 21 godine bolest srca uzrokovala slabost, vrtoglavice i probleem s koncentracijom. Javite se svojem liječniku obiteljske medicine koji će preporučiti određene dijagnostičke postupke za otkrivanje uzroka Vaših tegoba.

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

IHB oznaka na tlakomjeru – što mi savjetujete?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]