Molila bih Vas mišljenje MR mozga koji je napravljen zbog titraja očne jabučice.

Poštovani,

Molila bih vas za vaše mišljenje MR mozga koji je učinjen zbog titraja očne jabučice.

snimanja vidljiva je frontalno desno subkortikalno tvorba mješovitog signala, bez signala u DWI tehnici snimanja, postkontrastno se diskretno rubno imbibira, promjera je oko 6 mm.
Ventrikularni sustav je centralno smješten, simetričan, bez znakova hidrocefalusa.
Četvrta i treća moždana komora medioponirane.
U području moždanog debla i malog mozga ne nalazi se patoloških promjena.
Ne nalazi se promjena u području selarne i paraselarne regije.
Pontocerebelarni kutovi bez patoloških promjena uz urednu širinu unutarnjih slušnih kanala. Ne nalazi se znakova postojanja tumora kao niti svježih ishemijskih lezija.
Zaključak:
MR mozga pokazuje frontalno desno subkortikalno tvorbu koja diferencijalno dijagnostički odgovara kavernoznom angiomu.

Ct nalaz- Nativni CT pregled mozga ne pokazuje znakova akutne ishemije, svježeg krvarenja i postojanja tumora detektabilnog ovom metodom.
Mali oštro ograničeni ovalni hiperdenzitet desno frontalno subkortikalno promjera do 6 mm bez perifokalnog edema, po morfološkim karakteristikama može odgovarati kavernomu.
Ventrikularni sustav je centralno smješten, primjerene širine.Bazalne cisterne su slobodne. Prikazane kosti su primjerene morfologije.
Preporuča se učiniti MR pregled mozga.

Hvala i srdačan pozdrav

6.9.2022

Odgovara

prof. dr. sc. Nataša Klepac dr. med., specijalist neurologije, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti

Poštovana
Hvala Vam na pitanju. Na MR-u mozga kod Vas je očitan kavernom koji predstavlja abnormalni nakupini malih krvnih žila veličine od nekoliko milimetara do promjera nekoliko centimetara. Kavernomi su građeni su od najmanjih krvnih žila, zvanih kapilare. Tipični kavernom izgleda poput maline. Za razliku od arteriovenskih malformacija, u kavernomima postoji mali protok krvi. Budući da su zidovi kavernoma slabi, relativno lako može doći do krvarenja. Kavernomi se mogu pojaviti u mozgu, moždanom deblu i u leđnoj moždini. Iako većina kavernoma neće izazivati smetnje, neki mogu izazvati epileptičke napade, simptome moždanog udara, krvarenja i glavobolju. U prošlosti su istraživači vjerovali da je većina kavernoma prisutna pri rođenju (urođene). Međutim, sada znamo da se kavernomi mogu razviti tijekom života. Kavernomi su dinamične strukture, koje se vremenom mijenjaju u veličini i broju.
Otprilike jedna od 200 osoba ima kavernom. Mnogi su prisutni pri rođenju, a neki se razviju kasnije u životu. Svakako bih savjetovala da se javite s nalazom neurologu.
Nadam se da sam Vam pomogla s odgovorom, želim Vam svako dobro.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika