Dvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje.

Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom može se otkriti o kojoj vrsti se radi. Ako dupli vid nestane dok se pokriva bilo koje oko radi se o binokularnim dvoslikama. Kod monokularnih dvoslika dvostruki vid nestaje kada se pokrije zahvaćeno oko. Monokularne dvoslike rezultat su problema s očima. Oštećenje optičkog živca ili centara u mozgu mogu biti uzrok binokularnih dvoslika. Kod binokularnih dvoslika dvostruki vid može se pojaviti u vertikalnim smjerovima pogleda ili pri pogledu u stranu. Dvoslike se najčešće javljaju kod ljudi starijih od 60 godina.

Osim dvostrukog vida, diplopija može biti povezana s drugim simptomima kao što su:

• Glavobolja

• Mučnina

• Vrtoglavica

• Bol pri pomicanju očiju

• Zamućen ili nejasan vid na jednom ili oba oka

Monokularne dvoslike

Monokularne dvoslike javljaju se zbog problema sa samim okom. Oštećenje određenih dijelova oka, poput leće ili rožnice može uzrokovati dvoslike. Mnogi ljudi s monokularnom diplopijom navode da je jedna slika vrlo jasna, dok je druga izblijedjela ili isprana. Mogući uzroci su teški astigmatizam (nepravilan oblik i zakrivljenost oka mogu uzrokovati zamagljen vid i dvoslike), promjene oblika rožnice ili keratokonus, ožiljci ili oticanje rožnice, katarakta, suho oko.

Binokularne dvoslike

Binokularne dvoslike nestaju ako se zatvori jedno oko. Ljudi s ovom vrstom dvoslika često će izjaviti da su dvije slike koje vide jednako jasne.

Mogući uzroci bionokularnih dvoslika su:

• oštećenje živaca. Živac optikus odgovoran je za prijenos informacija između očiju i mozga. Svaka upala ili ozljeda živaca može uzrokovati dvoslike.

• dijabetes. Ova bolest može uzrokovati oštećenje živaca koje može dovesti do dvoslika i trajnih problema s vidom.

• paraliza kranijalnih živaca. Kranijalni živci prolaze duž površine mozga. Ponekad ti živci mogu postati paralizirani. Kada se to dogodi, mogu se razviti problemi s vidom, uključujući dvoslike. Dijabetes i visoki krvni tlak česti su uzroci.

• miastenija gravis Ovo imunološko stanje utječe na komunikaciju između živaca i mišića u cijelom tijelu. Slabost očnih mišića može dovesti do dvostrukog vida.

• Gravesova bolest Ovaj poremećaj imunološkog sustava rezultat je pretjeranog rada štitnjače. Oko 30 posto ljudi s ovim stanjem ima neku vrstu problema s vidom.

• strabizam (škiljenje). Ovo je čest uzrok dvostrukog vida kod djece. Strabizam uzrokuje da oči gledaju u drugačijim smjerovima. Nastaje ako su očni mišići paralizirani ili slabi ali i prejaki ili preaktivni te živci koji kontroliraju očne mišiće ne funkcioniraju adekvatno.

Kada se dvoslike javljaju privremeno?

Dvostruki vid ponekad može biti privremen. To ponekad mogu uzrokovati trovanje alkoholom i lijekovi poput benzodiazepina, opioida ili određenih lijekova protiv epileptičkih napadaja. Ozljede glave poput potresa mozga također mogu uzrokovati privremene dvoslike. Osobito umorne ili napete oči mogu uzrokovati privremene dvoslike.

Dvostruki vid uvijek zahtijeva liječničku procjenu kako bi se utvrdio uzrok. Neki ljudi s duplim vidom mogu osjetiti mučninu ili vrtoglavicu zbog promijenjenog vidnog polja. Drugi mogu osjetiti naprezanje očiju i osjetljivost na svjetlo ili zvuk. 

Dijagnosticiranje dvostrukog vida kao monokularnog ili binokularnog obično je jednostavno. Određivanje uzroka može biti teže. U svrhu određivanja uzroka dvoslika ponekad je potrebno učiniti laboratorijske nalaze, provjeriti vid, učiniti test za preciziranje pokreta očiju i slikovne prikaze poput MR mozga.

Kako se liječe dvoslike?

Prije započinjanja liječenja, važno je pronaći uzrok problema. Pokrivanje jednog oka može zaustaviti dvoslike. Iako ovo možda nije dugoročno rješenje, pokrivalo za oči može pomoći u rješavanju dvostrukog vida dok se ne nađe trajnije rješenje. Ovisno o uzroku, ponekad je potrebna operacija. Ljudi s problemima poput katarakte ili problemima sa samim okom vjerojatno će trebati operaciju u nekom trenutku.

Kako prevenirati dvoslike?

Ne postoje načini za izričitu prevenciju dvoslika, alia briga o očima i redoviti pregled kod liječnika najbolji su načini za otkrivanje problema prije nego što uzrokuju bol ili druge simptome. Potrebno je usvojiti zdrave životne navike poput prestanka pušenja. Očima je potreban odmor od gledanja u elektroničke zaslone tijekom dana te prilikom aktivnosti pri kojima može doći do ozljede oka potrebno je nositi odgovarajuće zaštitne naočale. Očni pregled bi u određenoj životnoj dobi trebalo napraviti svake jedne do dvije godine.

Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Čak i ako je uzrokovano nečim tako jednostavnim kao što su nove naočale, dvostruki vid uvijek zahtijeva liječničku procjenu kako bi se utvrdio uzrok. Ljudi s dvoslikama često se potpuno oporave. Neki će se oporaviti uz minimalno liječenje, ovisno o uzroku. Drugi će možda trebati više njege, ali će se potpuno oporaviti nakon što se nađe uzrok. Neka stanja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb da bi se spriječio trajni gubitak vida ili po život opasne komplikacije te je stoga vrlo bitno pri pojavi duplih slika javiti se svom liječniku.