Što uzrokuje dvoslike?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dvoslike ili diplopije predstavljaju duplu sliku jednog predmeta. Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Gotovo 90% slučajeva dvostrukog vida je privremeno i nema dugoročnih ili ozbiljnih posljedica za zdravlje. Ali dvoslik  mogu smanjiti percepciju dubine, otežavajući vožnju ili hodanje.

Postoje dvije vrste dvoslika: monokularne i binokularne. Jednostavnim testom može se otkriti o kojoj vrsti se radi. Ako dupli vid nestane dok se pokriva bilo koje oko radi se o binokularnim dvoslikama. Kod monokularnih dvoslika dvostruki vid nestaje kada se pokrije zahvaćeno oko. Monokularne dvoslike rezultat su problema s očima. Oštećenje optičkog živca ili centara u mozgu mogu biti uzrok binokularnih dvoslika. Kod binokularnih dvoslika dvostruki vid može se pojaviti u vertikalnim smjerovima pogleda ili pri pogledu u stranu. Dvoslike se najčešće javljaju kod ljudi starijih od 60 godina.

Osim dvostrukog vida, diplopija može biti povezana s drugim simptomima kao što su:

  • Glavobolja
  • Mučnina
  • Vrtoglavica
  • Bol pri pomicanju očiju
  • Zamućen ili nejasan vid na jednom ili oba oka

Monokularne dvoslike

Monokularne dvoslike javljaju se zbog problema sa samim okom. Oštećenje određenih dijelova oka, poput leće ili rožnice može uzrokovati dvoslike. Mnogi ljudi s monokularnom diplopijom navode da je jedna slika vrlo jasna, dok je druga izblijedjela ili isprana. Mogući uzroci su teški astigmatizam (nepravilan oblik i zakrivljenost oka mogu uzrokovati zamagljen vid i dvoslike), promjene oblika rožnice ili keratokonus, ožiljci ili oticanje rožnice, katarakta, suho oko.

Binokularne dvoslike

Binokularne dvoslike nestaju ako se zatvori jedno oko. Ljudi s ovom vrstom dvoslika često će izjaviti da su dvije slike koje vide jednako jasne.

Mogući uzroci bionokularnih dvoslika su:

  • oštećenje živaca. Živac optikus odgovoran je za prijenos informacija između očiju i mozga. Svaka upala ili ozljeda živaca može uzrokovati dvoslike.
  • dijabetes. Ova bolest može uzrokovati oštećenje živaca koje može dovesti do dvoslika i trajnih problema s vidom.
  • paraliza kranijalnih živaca. Kranijalni živci prolaze duž površine mozga. Ponekad ti živci mogu postati paralizirani. Kada se to dogodi, mogu se razviti problemi s vidom, uključujući dvoslike. Dijabetes i visoki krvni tlak česti su uzroci.
  • miastenija gravis Ovo imunološko stanje utječe na komunikaciju između živaca i mišića u cijelom tijelu. Slabost očnih mišića može dovesti do dvostrukog vida.
  • Gravesova bolest Ovaj poremećaj imunološkog sustava rezultat je pretjeranog rada štitnjače. Oko 30 posto ljudi s ovim stanjem ima neku vrstu problema s vidom.
  • strabizam (škiljenje). Ovo je čest uzrok dvostrukog vida kod djece. Strabizam uzrokuje da oči gledaju u drugačijim smjerovima. Nastaje ako su očni mišići paralizirani ili slabi ali i prejaki ili preaktivni te živci koji kontroliraju očne mišiće ne funkcioniraju adekvatno.

Kada se dvoslike javljaju privremeno?

Dvostruki vid ponekad može biti privremen. To ponekad mogu uzrokovati trovanje alkoholom i lijekovi poput benzodiazepina, opioida ili određenih lijekova protiv epileptičkih napadaja. Ozljede glave poput potresa mozga također mogu uzrokovati privremene dvoslike. Osobito umorne ili napete oči mogu uzrokovati privremene dvoslike.

Dvostruki vid uvijek zahtijeva liječničku procjenu kako bi se utvrdio uzrok. Neki ljudi s duplim vidom mogu osjetiti mučninu ili vrtoglavicu zbog promijenjenog vidnog polja. Drugi mogu osjetiti naprezanje očiju i osjetljivost na svjetlo ili zvuk. 

Dijagnosticiranje dvostrukog vida kao monokularnog ili binokularnog obično je jednostavno. Određivanje uzroka može biti teže. U svrhu određivanja uzroka dvoslika ponekad je potrebno učiniti laboratorijske nalaze, provjeriti vid, učiniti test za preciziranje pokreta očiju i slikovne prikaze poput MR mozga.

Kako se liječe dvoslike?

Prije započinjanja liječenja, važno je pronaći uzrok problema. Pokrivanje jednog oka može zaustaviti dvoslike. Iako ovo možda nije dugoročno rješenje, pokrivalo za oči može pomoći u rješavanju dvostrukog vida dok se ne nađe trajnije rješenje. Ovisno o uzroku, ponekad je potrebna operacija. Ljudi s problemima poput katarakte ili problemima sa samim okom vjerojatno će trebati operaciju u nekom trenutku.

Kako prevenirati dvoslike?

Ne postoje načini za izričitu prevenciju dvoslika, alia briga o očima i redoviti pregled kod liječnika najbolji su načini za otkrivanje problema prije nego što uzrokuju bol ili druge simptome. Potrebno je usvojiti zdrave životne navike poput prestanka pušenja. Očima je potreban odmor od gledanja u elektroničke zaslone tijekom dana te prilikom aktivnosti pri kojima može doći do ozljede oka potrebno je nositi odgovarajuće zaštitne naočale. Očni pregled bi u određenoj životnoj dobi trebalo napraviti svake jedne do dvije godine.

Dvostruki vid obično je privremeni problem, ali može biti i znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. Čak i ako je uzrokovano nečim tako jednostavnim kao što su nove naočale, dvostruki vid uvijek zahtijeva liječničku procjenu kako bi se utvrdio uzrok. Ljudi s dvoslikama često se potpuno oporave. Neki će se oporaviti uz minimalno liječenje, ovisno o uzroku. Drugi će možda trebati više njege, ali će se potpuno oporaviti nakon što se nađe uzrok. Neka stanja zahtijevaju hitnu medicinsku skrb da bi se spriječio trajni gubitak vida ili po život opasne komplikacije te je stoga vrlo bitno pri pojavi duplih slika javiti se svom liječniku.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bol

Spinalni tumori – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Simptomi bolesti. Simptomi za sve vrste spinalnih tumora su slični te ovise o lokalizaciji tumora, odnosno je li tumor stvara pritisak na kralježničnu moždinu, korijene živaca, krvne žile ili kosti kralježnice. Znakovi i simptomi bolesti mogu uključivati: Bol u leđima je rani simptom tumora kralježnice. Bol može biti na mjestu tumora zbog rasta tumora, ali […]

Razumijevanje depresije

Razumijevanje depresije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Biološki gledano moguće je da problem u jednoj skupini moždanih krugova dovodi do poremećaja u ostatku mreže, dovodeći do niza simptoma povezanih s različitim regijama mozga. Funkcionalna MR može dati neuroznanstvenicima mogućnost uočavanja koje su regije mozga istovremeno aktivirane i identificirati slučajeve gdje te aktivacije nisu sinhronizirane i narušena je povezanost. Godine 2017, Liston i […]

Mozak

Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Cerebralna amiloidna angiopatija (CAA) je stanje u kojem se protein amiloid nakuplja na stijenkama arterija u mozgu. Naslage proteina uzrokuju pucanje stijenki krvnih žila s razvojem krvarenja i posljedičnim oštećenjem mozga. Oštećenje uzrokovano ovim procesom naziva se krvarenjem (ili hemoragijskim) moždanim udarom. Proteinske naslage u cerebralnoj amiloidnoj angiopatiji sačinjene su od materijala zvanog amiloid koji […]

Mozak

Možete li mi objasniti MR nalaz mozga?

vrtoglavice

Možete li mi očitati MR nalaz mozga koji je rađen zbog glavobolja i vrtoglavica

Simptomi

Rotavirusna infekcija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Rotavirus je najčešći uzročnik akutnog gastroenteritisa kod djece, a javlja se pretežno u zimskim mjesecima. Infekcija rotavirusom može uzrokovati učestale i obilne vodenaste stolice, opetovano povraćanje i vrućicu, što kod djece može dovesti do najčešće komplikacije – dehidracije. Kako se dijete zarazi rotavirusom? Virusi uzrokuju 70% svih akutnih proljeva kod djece, a najčešći među njima […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]