Granični ogtt test

Poštovani, trudna sam 28 tjedana, prva trudnoća. Zbog jedne granične vrijednosti (nakon 2h) u sklopu ogtt testa su mi preporučili držati se dijabetičke prehrane. To i činim, ali imam par pitanja. Napominjem da mi je GUK profil i HbA1c
uredan, do sada sam dobila 7 kg. Moja pitanja su sljedeća: smijem li u sklopu ove prehrane nekada pojesti slatko? Ako sam dobro shvatila, to ne smije biti često i treba biti zaseban obrok. Drugo pitanje-polioli. Dižu ili razinu glukoze kao i običan šećer? Za užinu znam pojesti jabuku i par keksića koji nemaju u sebi šećer nego poliole. Koji sirevi su dozvoljeni za dijabetičare? Općenito imam osjećaj da jedem dosta jednolično, pogotovo se to odnosi na doručak. Zahvaljujem na svakom savjetu!

im

20.11.2018

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

Polioli su šećerni alkoholi koji ne povećavaju razinu glukoze u krvi kao konzumni šećer. Međutim, u prekomjernim količinama mogu imati laksativno djelovanje pa pripazite na to. Ne morate biti na strogoj dijabetičkoj dijeti, ali nastojte izjegavati slastice i koncentrirane izvore šećera.

U velikom broju slučajeva, gestacijski dijabetes  se može držati pod kontrolom pravilnom prehranom i tjelesnom aktivnošću. Najbolje strategije za prevenciju gestacijskog dijabetesa su održavanje adekvatne tjelesne mase (prije i tijekom trudnoće), redovita tjelesna aktivnost i pravilna prehrana. Također, postizanje i održavanje poželjne tjelesne mase nakon trudnoće smanjuje rizik razvoja dijabetesa tip II kasnije u životu.

Prehrambena terapija gestacijskog dijabetesa obično podrazumijeva unos hrane prema propisanom planu dijabetičke dijete. Također, vrlo je važno redovito praćenje prehrambenog unosa, razine glukoze u krvi i tjelesne mase. Svim trudnicama preporučuje se umjerena tjelovježba.

Dijeta za oboljele od gestacijskog dijabetesa sastoji se od nešto višeg udjela proteina (do 20 %) i nešto nižeg udjela ugljikohidrata (45 – 50 %) te umjerene količine masti (30 – 35 %). Vrlo se često spominje kako je referentni energetski unos za dijetu kod gestacijskog dijabetesa 1800 kcal, međutim, uvijek je bolje krojiti dijetu prema individualnim potrebama uz stalno praćenje razine glukoze u krvi. Općenito, kalorijski unos valja podesiti tako da se promovira adekvatan dobitak na tjelesnoj masi. Dnevni prehrambeni unos valja raspodijeliti na 3 glavna obroka i 2-3 međuobroka. Redoviti, unaprijed planirani obroci i međuobroci glavni su element u regulaciji razine glukoze u krvi. Budući da ugljikohidrati najviše utječu na razinu glukoze u krvi, posebnu pažnju treba obratiti na količinu i kvalitetu ugljikohidrata koje trudnica unosi. Osobito treba izbjegavati jednostavne šećere i konzumni bijeli šećer, a prednost treba davati ugljikohidratima koji posjeduju nisku vrijednost glikemijskog indeksa. Prehrana treba obilovati neprobavljivim prehrambenim vlaknima. Pokazalo se da dijeta bogata prehrambenim vlaknima uvjetuje bolju kontrolu glukoze u krvi i osjećaja gladi.

 

Uloga dodataka prehrani u prevenciji i suportivnoj terapiji gestacijskog dijabetesa

Čini se kako je primjena probiotika potpuno neškodljiv način prevencije gestacijskog dijabetesa, a indicije o tim spoznajama nude nam novije znanstvene studije. Posebno intrigiraju studije koje se tiču sastava majčine mikrobiote te ranih intervencija u mikrobiotu djeteta i rizik od razvoja debljine i dijabetesa kod djece. Naime, pretilost u trudnica povezana je s povećanim rizikom komplikacija i neželjenih ishoda za majku i dijete. Pretile trudnice imaju povećan rizik od hipertenzije u trudnoći, preeklampsije  i gestacijskog dijabetesa. Indeks tjelesne mase djeteta i rizik od pretilosti u odrasloj dobi povezani su s gestacijskim prirastom na tjelesnoj masi majke.  Tijekom posljednjih nekoliko godina sve je više interesa za međuovisnost sastava mikrobiote i pretilosti, a nekoliko studija pokazalo je kako primjena probiotika može povoljno utjecati na metabolički profil majke kao i poboljšanu kontrolu serumskog inzulina, smanjenje rizika gestacijskog dijabetesa te smanjenje rizika od preeklampsije. Također, objavljene su intervencijske studije i metaanalize koje pokazuju poboljšanu kontrolu glikemije u trudnica s gestacijskim dijabetesom koje su koristile probiotike kroz nekoliko tjedana.

Sve je više znanstvenih dokaza koji ukazuju da primjena vitamin D može pospješiti osjetljivost na inzulin i toleranciju glukoze, međutim, još uvijek nije jasno može li primjena vitamin D prevenirati gestacijski dijabetes. Ipak, budući da brojne studije ukazuju na sve veću učestalost nedostatka vitamina D u trudnica, uputno je koristiti 600 IJ vitamin D svakodnevno tijekom cijele trudnoće.  

Tijekom posljednjih nekoliko godina velik je interes za primjenom mio-inozitola u žena oboljelih od sindroma policističnih jajnika koje imaju poteškoća s postizanjem začeća. Mio-inozitol je prirodni oblik inozitola, jedne vrste ugljikohidrata koja se nalazi u voću, povrću, orašastim plodovima i žitaricama. Mehanizam djelovanja mio-inozitola u obliku dodatka prehrani temelji se na sniženju hiperinzulinemije i korekciji funkcije jajnika. Nekoliko manjih istraživanja ukazalo je na učinkovitost mio-inozitola na smanjenje markera inzulinske rezistencije te se smatra da bi primjenu ovog dodatka prehrane trebalo razmotriti od prvog tromjesečja trudnoće, posebice u žena koje se svrstavaju u rizične skupine (primjerice u onih čiji je roditelj obolio od dijabetesa tip2). Obično se primjenjuje u dozi od 2 grama.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]