Imam nizak HDL, mogu li to riješiti prehranom?

Postovani imam 23g, 1.62, 63 kg, imam ppvremene probleme sa zatvorom, pa sam radila nalaze, sve je bilo u redu, osim sto mi je u stolici pronadjen trag krvi, doktorics kaze da je to vjv zbog hemerodida, te mi je hdl 0.8 , ref.vrijednost je >1. Zanima me moze li se nekim suplementima lijekovima ili prehranom povisiti hdl? P.S ostali nalazi LDL, trigliceridi i kolesterol su u redu, kao i enzimi jetre, a zeljezo je 9.
Hvala , Lp

23.5.2021

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Nefarmakološkim načinima mogu se povećati razine HDL za 10-15%. To se primarno odnosi na prestanak pušenja, sniženje prekomjerne tjelesne mase, redovitu tjelesnu aktivnost, te najvažnije –  promjenu prehrambenih navika.

Kada je riječ o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i učinku na HDL, jedna studija je istraživala utjecaj 12-mjesečnog programa vježbanja (biciklizam, trčanje, hodanje) kroz 4 dana u tjednu s postizanjem 60-80% maksimalne srčane frekvencije kod muškaraca s niskim vrijednostima HDL. Rezultati su pokazali da se prosječni HDL povećao 12 % kod muškaraca s normalnim vrijednostima te 6% kod onih s niskim vrijednostima HDL. Ipak, studije su pokazale kako tjelesna aktivnost nema takav zaštitni učinak na HDL u žena kao u muškaraca.

Značajna je i povezanost povećanog indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog serumskog HDL-a. Velika metaanaliza preko 70 studija je pokazala da za svakih 4,5 kg gubitka na tjelesnoj masi, serumski HDL se povećava za 2 mg/dL.

Kada se govori o masnim kiselinama i njihovom utjecaju na lipoproteine, poznato je da prehrana bogata trans masnim kiselinama povisuje LDL i snizuje HDL. S druge strane, populacije kod kojih postoji veliki unos omega-3 nezasićenih masnih kielina imaju nisku incidenciju srčanih bolesti. Dokazano je da čisti koncentrat ribljeg ulja u visokim dozama (više od 6 g na dan) može sniziti razine triglicerida u krvi i blago povisiti HDL.

Umjerena konzumacija alkohola povisuje razine HDL te smanjuje učestalost ardiovaskularnih bolesti.. Konzumacija crvenog vina (oko 40 g alkohola dnevno u periodu od 2 tjedna) značajno povećava plazmatske vrijednosti HDL što pridonosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti

Pojedine studije su pokazale da prehrana s visokim glikemijskim indeksom povećava rizik od koronarne bolesti srca i dijabetesa tip 2. Takva prehrana snižava inzulinsku osjetljivost, što je kao i nizak HDL,  povezano s rizikom od koronarne bolesti srca.

Gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja i umjerena tjelesna aktivnost promjene mjere su promjena životnog tila koje doprinose povišenju vrijednosti HDL-a. Promjenom životnih, posebice prehrambenih navika, u smislu povećanog unosa namirnica bogatih omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, povećanim unosom vlakana putem voća, povrća i cjelovitih žitarica, izbjegavanjem hrane s visokim glikemijskim indeksom, te umjerenim unosom alkohola (posebice crvenog vina) dokazano je moguće povisiti vrijednosti HDL-kolesterola i time napraviti veliki korak prema zdravijem životu. Stoga je zdrava mediteranska dijeta s niskim glikemijskim indeksom najbolji izbor za postizanje poželjnih vrijednosti HDL-a u serumu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

Glavobolja

Kako se prehranom boriti protiv glavobolja

Prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolja postoji čak 14 različitih vrsta glavobolja. Glavobolje su glavni uzročnik privremene nesposobnosti za rad u osoba mlađih od 50 godina, a procjenjuje se da je prevalencija glavobolje u svijetu oko 14%. Glavobolje pogađaju žene dva do tri puta češće nego muškarce. Također, napadi glavobolje u ženskoj populaciji su jači, dulje traju […]

Natrijev glutamat

Omraženi natrijev glutamat kao potencijalno rješenje velikog javnozdravstvenog problema

Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da opasno pretjerujemo s unosom soli u hrani i da prosječno globalno gledano svakodnevno unosimo dvostruko više soli nego što se preporuča. Visoki unos  soli značajno povećava rizik od kroničnih bolesti poput srčanog i moždanog udara, a procjenjuje se da kada bi države intervenirale, da bi se moglo do 2030. godine […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi