Pozdrav, sinu mi je snižen hemoglobin.
Zeljezo i feritin uredu. Nizi, ali u granicama normale. Izuzetno je mrsav. Ima 157 cm, 40-42 kg. Takodjer mu je nedavno ventolinski test pozitivan i ige pozitivni. Po potrebi dobio ventolin. Moze li molim vas prijedlozi hrane ili sokova koji ce mu podici hemoglobin, potaknuti apetit.
Lp

Poštovana,

Niste naveli koliko sin ima godina. Pretpostavljam da se radi o djetetu osnovnoškolske dobi, te Vam u nastavku navodim temeljne preporuke za prehranu školaraca. Dodatno, pokušajte svakodnevno u prehranu dodati mesne juhe, 2-3 puta tjedno crveno meso i posebice sirovo ili kratko kuhano zeleno povrće. Mladi špinat možete ubaciti i u smoothie na bazi borovnica i banane koji će većina djece prihvatiti, a neće primijetiti da im je u napitku sirovo zeleno povrće. Prehrani dodajte i dodatak s vitaminima B kompleksa i ljekovitog bilja prilagođen za djecu.

• Dnevni unos hrane treba raspodijeliti na 4 – 5 manjih obroka, radije nego na 2 -3 velika. Pri tome valja imati na umu da se doručak ne smije zanemarivati. On bi trebao osigurati 30 % ukupnog dnevnog kalorijskog unosa. Također, pokazano je da djeca koja doručkuju imaju manje problema sa kontrolom tjelesne mase, te su spremnija i sposobnija za izvršavanje dnevnih zadataka. Žitarice sa mlijekom ili jogurtom (niskog udjela mliječne masti), voćni sok, sendvič s margarinskim ili mliječnim namazom, sirom i šunkom, kuhano jaje, neke su od namirnica koje čine kvalitetan doručak.
• Dnevno je poželjno jesti dva do tri puta raznovrsno povrće, a od toga barem jednom tjedno mahunarke (soja, grašak, bob, leća, mladi grah). Svaki dan uputno je konzumirati barem dvije voćke.
• Na unos masnoća svakako treba paziti, no masnoće se iz prehrane djeteta ne smiju izbaciti. Odlični izvori vrijednih masnoća su riba, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, orašasti plodovi, maslinovo ulje i druga biljna ulja te majoneza i margarinski namazi prilagođeni dječjim potrebama. Za djecu su posebno važne omega-3 masne kiseline koje imaju blagotvorno djelovanje na misaone sposobnosti, a prehrana je često manjkava ovim dragocjenim masnoćama.
• Treba smanjiti unos rafiniranih, prerađenih žitarica i povećati unos cjelovitih žitarica. Drugim riječima, bijelo brašno, šećer, bijela peciva, kolače sa bijelim šećerom, tjesteninu i rižu treba u određenom postotku zamijeniti njihovim cjelovitim varijantama. Dakle, dio namirnica iz skupine žitarica trebaju biti cjelovite, neprerađene žitarice, integralna peciva, tjestenine, riža, kolači i slastice sa manjom količinom šećera. Pritom ne treba pretjerivati s integralnim žitaricama kako ne bi opteretili dijete s previše neprobavljivih vlakana. Bit će sasvim zadovoljavajuće ako 30 – 50 % unesenih žitarica budu cjelovite.
• Ispijanje zaslađenih napitaka treba ograničiti, iako to ponekad može biti teško jer su ti napitci djeci posebno primamljivi. Najčešće imaju visoku kalorijsku i vrlo nisku nutritivnu vrijednost. Unos gaziranih i ostalih zaslađenih bezalkoholnih napitaka povezan je sa višim udjelom tjelesne masti, dok su napici bogati kalcijem, poput mlijeka i mliječnih napitaka povezani sa nižim udjelom tjelesne masti.
• Sa slatkišima treba biti umjeren. Djeci je teško zabraniti konzumaciju slatkiša, i ponekad može biti kontraproduktivno. Bolje je pronaći neku razumnu mjeru, ili upoznati djete sa zdravijim alternativama poput suhog voća, voćnih salata, voćnog jogurta, kolača sa rogačem, suhim voćem i slično.
• Kako bi djeca što lakše usvojila preporuke, poželjno ih je uključiti u proces nabavke i pripreme hrane. Također, pokazalo se da zajedničko objedovanje značajno utječe na prehrambenu kulturu djeteta, stoga pokušajte imati barem jedan zajednički obrok dnevno. Pri tome, poželjno je da televizor bude ugašen.

Važnost međuobroka – školske užine

Za ovu populacijsku skupinu od velikog je značaja rasporediti unos hrane tijekom dana u adekvatan broj obroka. Pri tome međuobroci igraju vrlo važnu ulogu u zdravoj i izbalansiranoj prehrani te bi trebali činiti sastavni dio dječje prehrane. Takvi mali zalogaji osiguravaju gotovo četvrtinu energetskog dnevnog unosa, a poželjno vrijeme za njihovo konzumiranje je između doručka i ručka te između ručka i večere, ovisno o dnevnim aktivnostima. Međuobroci pomažu održati stabilnu razinu glukoze u krvi a time i koncentracije tijekom cijelog dana te sprečavaju osjećaj gladi. Trebaju biti hranjivi ali ne količinski obilni. Od posebne je važnosti pobrinuti se da dijete ne stekne naviku konzumirati slatkiše i rafinirane proizvode bogate energijom, šećerom i mastima u vrijeme međuobroka. Umjesto toga za užinu im treba ponuditi svježe voće i povrće, mliječne proizvode, zalogaje od cjelovitih žitarica, zdrave sendviče, orašaste plodove i sjemenke. Naravno, ponekad se može napraviti iznimka sa mliječnim i voćnim sladoledom, pudingom ili nekoliko kockica čokolade ali bitno je da to bude iznimka a ne pravilo.

Srdačan pozdrav!