nutricionizam

Koliko kalorija ima prosjecna juha

28.1.2019

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,

To je vrlo teško procijeniti jer ovisi o načinu pripreme i vrsti juhe. Ugrubo, energetska vrijednost može se kretati između 100 i 400 kcal po tanjuru.

Iskuhavanjem mesa ili ribe u vodi uz dodatak raznovrsnog povrća dobiva se bistra juha ili bujon. U takve se juhe obično ukuhava sitna tjestenina. Pri pripremi mesnog temeljca valja imati na umu da je meso odličan izvor okusa, ali skroman želatine, dok kosti i kožica daju slabiju aromu, ali obilje želatine.  Stoga se u pripremi mesnog temeljca najčešće kombiniraju i meso i kosti koji se kuhaju u dvostruko većoj količini vode (primjerice na 1 kg mesa i kosti dodaje se 2 L vode). Mesna juha može biti poprilično masna ako se iskuhavaju masni komadi, pa je stoga uputno juhu ohladiti i ukloniti mast s površine ako ne želite pretjerivati s unosom masnoće.

Zahvaljujući hladnijem okruženju u kojem obitava kolagen u ribi se razlikuje od onog u mesu. Samim time priprema ribljeg temeljca zahtijeva manje vremena. Kosti, koža čak i cijela riba kojoj su uklonjene škrge prije pripreme se pažljivo operu. Riba se dodaje u vodu u kojoj je prethodno kuhan luk,s maslinovim uljem, paprom u zrnu, lovorovim listom i korjenastim povrćem po želji. Neki riblji temeljci kuhaju se vrlo kratko – svega pola sata, a veća riba može se kuhati i više sati.

Mesne i riblje juhe bogat su izvor proteina, elektrolita, masti i brojnih drugih tvari porijeklom iz povrća, mesa ili ribe. Tjestenina osigurava unos ugljikohidrata i povećava hranjivu vrijednost obroka. Sol je najbolje dodati na samom kraju, prije posluživanja jer tako lakše možete kontrolirati količinu koju ste dodali i  ne pretjerivati s unosom.

Povrtne juhe

Povrtna juha u pravilu je niskokaloričan obrok, bogat hranjivim tvarima koji organizmu osim prijeko potrebne tekućine osigurava i neke vrijedne vitamine i minerale, fitokemikalije, prehrambena vlakna i elektrolite.

Iako povrtna juha može biti bistra i tada je zovemo povrtni temeljac, danas su posebno tražene guste juhe. Guste juhe mogu se pripremati od najrazličitijih vrsta povrća poput brokule, tikvica, poriluka, mrkve, cvjetače, ali i graha, krumpira, bundeve, batata. Ovisno o dodacima takvim se juhama može povećati energetska vrijednost, bilo dodatkom ulja, maslaca ili vrhnja za kuhanje. Dodatak masnoće pridonosi apsorpciji vitamina i fitokemikalija i poboljšava okus juhe. Dobra strana domaće pripreme gustih juha je u tome što je sve dodatke (poput masnoća, začina i soli) moguće dozirati i nadzirati ovisno o preferencijama, što kod gotovih industrijskih inačica nije moguće.

I dok nas tijekom hladnijeg dijela godine krijepe tople povrtne juhe, ljeti nam posebno prijaju hladne juhe, primjerice hladna juha od krastavaca ili popularni gazpacho.

Gulaš – juhe

Gulaš juha kombinacija je konkretnog jela „na žlicu“, variva i juhe. Odlikuje je bogatstvo mesa izrezanog na komadiće, bogat okus, prosječno viša energetska vrijednost u odnosu na druge juhe i razni dodaci poput krumpira i raznovrsnog povrća. Mnogima gulaš – juha može poslužiti i kao glavno jelo.

Juhe „iz vrećice“

U današnje vrijeme, kada potrošači traže proizvod za brzu pripremu koji je ujedno i ekonomičan, komercijalno proizvedene juhe nameću se kao potencijalno rješenje. „Potencijalno“ jer nisu sve juhe jednako dobre. Težimo juhama sa visokim sadržajem kvalitetnog  povrća, sa što manje konzervansa, soli i „kontradiktornog“ mononatrijevog glutamata, te sa što nižim sadžajem zasićenih masnoća i hidrogeniranih masti.

Juhe „iz vrećice“ pripremaju se u samo nekoliko minuta, mogu biti mesne ili povrtne, bistre ili guste. Ako je riječ o mesnim juhama, primjerice s jetrenim okruglicama, energetska vrijednost jednog obroka može dosezati i 300 kcal, dok se povrtne juhe uglavnom odlikuju nižom kalorijskom vrijednošću koja se kreće između 70 i 120 kcal po tanjuru.

Kod odabira industrijskih juha važno je čitati deklaraciju odnosno popis sastojaka. Ako u popisu sastojaka ugledate „hidrogenirane biljne masti“ odustanite od te vrste i nastavite potragu. Naime, radi se zapravo o omraženim i štetnim trans masnim kiselinama čiji unos nastojimo značajno smanjiti u prehrani. Radije odabirite juhe koje sadrže veći udio nezasićenih masnoća, koje potječu primjerice od maslinovog ili repičinog ulja. Birajte juhe koje nisu pretjerano bogate soli, odnosno natrijem. Za neke osobe problem može predstavljati i pojačivač okusa mononatrijev glutamat, a valja obratiti pažnju i na sadržaj konzervansa u takvim juhama.

U konačnici valja zaključiti da je okus, miris i aroma domaće juhe nenadmašan doživljaj i teško se može mjeriti s gotovim dehidriranim inačicama. U nedostatku vremena možemo posegnuti i za industrijskim verzijama, ali uz pažljivo čitanje deklaracija. 

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]