Stitasta zljezda i glavobolja

Na stitastoj zljezdi imam cvorice trenutno bez terapije prehrana me interesira.
Glavobolja koja se javlja sa laganom mucninom pa pulsirajuca bol koja se kroz vrijeme pojacava bol traje oko 4-6h koja se seta glavom pretezno sljepocnice prodje tek klad povratim.
Tako da me interesuje koju prehranu da u vrstim u prehranu

17.10.2018

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovani,

Niste naveli je li uz čvoriće na štitnjači prisutna i hiper odnosno hipotireoza, pa je teško dati konkretne savjete o prehrani.

Bolesti štitne žlijezde, poglavito autoimune bolesti štitnjače, u kliničkoj su praksi među najčešćim endokrinim abnormalnostima. U patogenezi ovih bolesti leže brojni čimbenici uključujući genetske, okolišne i hormonalne.

Prehrana kod hipotireoze

Hipotireoza je poremećaj metabolizma uzrokovan smanjenjem količine hormona štitnjače u tijelu koji se očituje brojnim simptomima. S obzirom da hormoni štitnjače kontroliraju brzinu kojom se zbiva izmjena tvari u našem organizmu, kada je funkcija štitnjače smanjena dolazi do usporavanja tjelesnog metabolizma. Javlja se umor, zaboravljivost, povećanje tjelesne mase, nepodnošljivost hladnoće, opstipacija, suhoća kože i kose.

Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače pri čemu dolazi do propadanja tkiva štitnjače i posljedično gubitka njezine endokrine funkcije. Zbog greške u prepoznavanju, organizam stvara protutijela na sastavne dijelove štitnjače, a ta protutijela dovode do nepovratnog oštećenja štitnjače i polaganog slabljenja njezine funkcije.

Prehranu valja temeljiti na cjelovitim žitaricama, voću, povrću, ribi,  peradi, grahoricama i orašastim plodovima.

Nekolicina nutrijenata igra ključne uloge u funkciji štitne žlijezde i sintezi hormona štitnjače. Dodatak selena, cinka i bakra i odabir hrane koja je bogata ovim mineralima može biti korisna nutritivna strategija kod hipotireoidizma. Cink nalazimo u govedini, kamenicama, zobenoj kaši, piletini, jetri, špinatu, orašastim plodovima i sjemenkama.

Bakar nalazimo poglavito u jetri i iznutricama, jajima, kvascu, grahoricama, orašastim plodovima i sjemenkama. Jedan od najboljih izvora selena su brazilski oraščići.

Adekvatan unos aminokiseline tirozin, prekursora hormona štitnjače, također igra ulogu u regulaciji funkcije štitnjače. Stoga prehrana ne smije biti manjkava proteinima, a neki stručnjaci preporučuju suplementaciju aminokiseline tirozin u dozi od 500 – 1500 mg, jer može polučiti terapijski učinak.

Svima je dobro poznata veza joda i štitnjače te se stoga kod hipotireoidizma preporučuje hrana bogata jodom poput ribe i morskih algi te jodirana sol. U Hrvatskoj se kuhinjska sol obvezatno obogaćuje kalijevim jodidom još od 1958. godine.

Istovremeno valja izbaciti hranu koja koči korištenje joda u organizmu (koja sadrži goitrogene), a to su namirnice poput kupusa, brokule, karfiola, kukuruza, slatkog krumpira, gorušice, soje, kikirikija, pinjola, bresaka i krušaka. Posebice nije uputno konzumirati ove namirnice sirove, budući da kuhanje obično inaktivira goitrogene. 

Slab rad štitnjače direktno utječe na metabolizam pa je neophodan adekvatan unos vode. Najmanje 8-12 čaša vode na dan potrebno je za adekvatno odvijanje metaboličkih procesa.

 

Prehrana pri hipertireoze

Hipertireoza uzrokuje pojavu širokog spektra simptoma, a njihov intenzitet ovisi o ozbiljnosti poremećaja, količini vremena proteklog od pojave hipertireoze te o dobi bolesnika. Najčešći simptomi hipertireoze su nervoza, drhtanje ruku, teže podnošnje topline, znojenje, proljev, gubitak kose gubitak tjelesne mase, a moguća je i pojava neredovitih mjesečnica ili potpuni gubitak mjesečnice. Bolest se češće pojavljuje u žena nego u muškaraca i to u dobi između 20 i 40 godina. Kod liječenja hipertireoze antitireoidnim lijekovima, bolest se u 30 do 40 posto slučajeva ponovno pojavljuje.

Osobe s hipertireoidizmom imaju tendenciju gubitka tjelesne mase budući da im se bazalni metabolizam povećava. Kao normalni tjelesni mehanizam, javlja se pojačani apetit, jer tijelo nastoji kompenzirati povećanu potrošnju energije.  Stoga može doći do izrazitih oscilacija u tjelesnoj masi, pa valja posebnu pažnju obratiti na unos energije prehranom.

Preporučuje se hrana koja koči sintezu hormona štitnjače: kupusa, brokule, karfiola, kukuruza, slatkog krumpira, gorušice, soje, kikirikija, pinjola, bresaka i krušaka. Što više navedenih namirnica valja konzumirati u sirovom stanju. Može se pokušati i s izbacivanjem mliječnih proizvoda na neko vrijeme, a svakako valja u potpunosti izbaciti stimulanse poput kave, čaja, nikotina i napitaka s kofeinom.

Vitamini B kompleksa i esencijalne masne kiseline igraju važnu ulogu u funkciji štitnjače te se preporučuje dodatak pivskog kvasca i suplementa esencijalnih masnih kiselina te odabir hrane bogate ovim nutrijentima.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hrana

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Karcinom pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Upala

Upaljena kuglica na mošnji – je li to opasno?

Prehrana

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]