Stomak

Poštovanje,
Imam 18 godina,visoka sam 167-168cm a teska oko 56kg. Imam sledeci problem,imam stomacic,vise je donji tj. lokalizovan na donjem delu trbuha,i jako se nerviram zbog toga.Stresiram se previse poslednjih par dana,a imam neredovne menstrualne cikluse.Cula sam da je stomak napet i nadut i kad smo pod stresom i kad menstruacije nema.Problem je u tome sto se meni kukovi poznaju,i rebra su pocela vec malo da se poznaju,a stomak imam.Znam da ne treba to da radim,ali kad sam pod stresom izbegavam hranu,imam dorucak normalan ,ali ostali obroci su jako mali ili ih preskacem,a vise posvetim paznju na slatkise i grickalice.Radim vezbe za stomak nekad ali retko .Pa Vas pitam za neki savet sto se tice ishrane i kako da se resim stomaka?
I da napomenem da oduvek imam takav stomacic,stolice su mi normalne( jedna u dva dana),ali skoro sam imala problema sa crevima i pila probiotike ,pa mi je stolica i jednom dnevno,najcesce posle dorucka.

22.1.2019

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,

Mogu Vam jedino preporučiti uravnoteženu prehranu s 5 dnevnih obroka te redovite vježbe za trbušne mišiće.

Omjeri hranjivih tvari u prehrani trebaju biti adekvatno zastupljeni, a valja odabirati hranu visoke nutritivne gustoće (to su najčešće niskokalorične namirnice s visokim udjelom vitamina, minerala, prehrambenih vlakana i fitokemikalija).  Poželjna je konzumacija hrane u manje masnim varijantama iz svih skupina namirnica – voće, povrće, žitarice, meso te mlijeko. To znači da treba ograničiti unos namirnica s visokim udjelom masti (ulja, maslac, margarin, majonezu, mesne prerađevine, masno meso itd.), kao i načine pripreme hrane kod kojih je udio masnoća visok (pržena hrana). S druge strane, dobre masti se preporučuju, pa u prehranu treba uvrstiti maslinovo ulje, sjemenke, orašaste plodove, avokado i hladno prešana ulja. Hrana se priprema se kuhanjem, kuhanjem na pari, pečenjem, na roštilju, odnosno u posudama koje osiguravaju minimalno dodavanje masnoće.

Valja unositi jednostruko i višestruko nezasićene masnoće zastupljene u uljima (maslinovo, repičino, lanenih sjemenki, suncokreta, kukuruznih klica, soje) te iste masnoće iz hrane kao što je badem i drugo orašasto voće. Navedene masnoće pridonose unosu vitamina A, D, E i K te esencijalnih masnih kiselina.

Potrebno je povisiti unos voća i povrća tako da se dnevno konzumira barem 3 komada voća (ili proizvoda) i 2 serviranja povrća. Npr. dnevno konzumiranje 2 naranče, 1 jabuke, 100 g mrkve, i dvije veće zdjelice zelene salate dat će samo 330 kcal.

Ukupni unos ugljikohidrata treba se kretati najviše do 55%, a poželjno oko 40% – tu se ubrajaju žitarice i proizvodi, mahunarke, voće i povrće (te dodani šećer čija količina treba biti minimalna).

Kao izvore proteina treba birati krto (nemasno) meso, meso peradi, ribu, soju i mahunarke, a izbjegavati izvore proteina koje u sebi «kriju» i veće količine zasićenih masnoća, primjerice masno meso.

Odrasle osobe trebaju unositi 1,5l tekućine dnevno, a ako su tjelesno aktivne, i više. U izbor ulaze: obična voda, mineralna negazirana voda, gazirana voda, čajevi bez dodanih šećera, svježe iscijeđeni voćni sokovi razrijeđeni vodom. Treba izbaciti zaslađena gazirana pića koja sadrže visok udio dodanih šećera.

Zajutrak je obavezan. Brojna su istraživanja koja povezuju redovito zajutarkovanje i poželjnu tjelesnu masu. Prvi obrok može biti obilan i za zajutrak se ne obazirite na nikakva ograničenja. Večeru ne treba preskakati, ali neka bude skromnija. Iako istraživanja pokazuju da je važniji ukupan unos energije od toga kako hranu rasporediti tijekom dana, dobro je držati se ovih savjeta.

Srdačan pozdrav!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Hrana

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNa kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Namirnice

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Salmoneloza

Kad nam prisjednu jaja – salmonela i salmoneloza

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteŠto je salmonela? Salmonela, poznata i kao salmoneloza, je bakterijska infekcija koja uzrokuje proljev i bolove u trbuhu. Ova bakterija živi u probavnom sustavu životinja i ljudi, a najčešći oblik zaraze je putem kontaminirane hrane. To je jedan od najčešćih oblika bakterijskog trovanja hranom u svijetu. Simptomi salmonele Simptomi se mogu javiti nekoliko sati do […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam

Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje […]

Nutricionizam

Prehrana i psorijaza: saveznici ili neprijatelji?

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePsorijaza je kronična upalna bolest kože koja uzrokuje ljuskanje i zadebljanja kože. Pogađa milijune ljudi diljem svijeta i vjeruje se da nastaje zbog problema s imunosnim sustavom. Osim kožne manifestacije, psorijaza je sustavna bolest koja često dolazi u kombinaciji s metaboličkim sindromom, bolestima srca i krvnih žila, dijabetesom tipa 2 te upalnim bolestima crijeva. Sve […]

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]