Zatvor

Da li se smatra normalno stolicom , stolica 3 puta tjedno?
Od djetinjstva nikad nisam imala stolicu svaki dan, rijetko kad je imam 3 dana za redom, većinom 3 puta tjedno.
Ponekad i manje, imam često zatvor.
Koristim lan, probiotik flobian, kompot od voća cesto, počela sam konzumirati puno vode, ali mi ne pomaže puno, šta mi ioš predlažete da koristim zbog zatvora?
I šta trebam izbjegavati. Hvala.

14.9.2020

Odgovara

prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender klinička nutricionistkinja, viša znanstvena suradnica

Poštovana,
Iako bi bilo poželjno da je stolica svakodnevna, i ovakav ritam pražnjenja crijeva ne mora biti problem ako nemate izražene tegobe.
U nastavku slijede savjeti za sprečavanje i olakšavanje konstipacije;
Povisiti unos hrane koja obiluje netopivim vlaknima poput zobi, kukuruzne krupice, kvinoje, graha i ostalih mahunarki, artičoke, mekinja, smokava, suhih šljiva, psyllium i mljevenih lanenih sjemenkite chia sjemenki jer imaju laksativni učinak. Odrasle osobe bi trebale dnevno unijeti barem 25 g vlakana što se može postići temeljenjem prehrane na voću, povrću (osobito mahunarkama) i cjelovitim žitaricama. Kod starijih osoba preporučeni unos vlakana prema Hrvatskim smjernicama za prehranu osoba starije dobi iznosi 30 g za muškarce i 21 g za žene. Možete isprobati i laktulozu u pripravcima ako ne budete zadovoljni učinkom promjena u prehrani.
Konzumirati hranu koja obiluje vlaknom pektinom poput jabuka, mrkve, cikle, zrelih banana, kupusa i citrusnog voća.
Svakodnevno piti približno 2L tekućine poglavito vode, ali i mineralne vode bogate magnezijem, svježe iscijeđenih voćnih i povrtnih sokova te blago zaslađenih biljnih čajeva s medom. Od koristi može biti i konzumacija mesnih, ribljih i gustih povrtnih juha.
Izbjegavati crnu kavu, slatke gazirane napitke i alkohol jer uzrokuju dehidraciju i pogoršavaju simptome opstipacije.
Konzumirati hranu prirodno bogatu inulinom poput luka, češnjaka, artičoke, cikorije i maslačka jer djeluje kao prebiotik, stimulira probavu i ima pozitivan učinak na crijevnu mikrobiotu. Poželjna je i primjena probiotika.
Ograničiti unos mesnih prerađevina, procesirane industrijske hrane, grickalica, proizvoda od bijelog brašna i proizvoda bogatih šećerom poput čokolada, kolača i slatkiša jer se teško probavljaju.
Raspodijeliti hranu na više manjih obroka ravnomjerno raspoređenih tijekom dana. Preporučljivo je da je barem jedan od dnevnih obroka kuhani te je poželjno izbjegavati cjelodnevni unos suhe hrane poput sendviča i industrijskih prerađenih proizvoda.
Ograničiti vrijeme kuhanja namirnica,ne usitnjavati pretjerano ili ne namakati povrće u vodi te obroke pripremati pirjanjem ili na pari, a izbjegavati prženje i pohanje.
Uključiti sok od aloa vere u svakodnevnu rutinu kroz 8-10 dana. Aloa vera omekšava stolicu, a preporuka je popiti pola čaše soka ujutro i navečer. Također, svakodnevno uzimajte mineralnu vodu Donat Mg u količini od 1 – 3 dL, te nekoliko suhih šljiva dnevno. Uputno je u prehranu uvrstiti i mljevene lanene sjemenke, psyllium i chia sjemenke (1-2 žličice). Navedene sjemenke isprobajte zasebno kako biste utvrdili koje od njih imaju adekvatan učinak kod vas i svakako pazite na dovoljan unos vode prilikom uzimanja vlakana.
Baviti se svaki dan umjerenom tjelesnom aktivnošću u trajanju od barem pola sata i izbjegavati razdoblja dugotrajnog sjedenja
Osluškivati svoje tijelo i ne ignorirati potrebu za vršenjem nužde kada se pojavi.

Srdačan pozdrav!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Nutricionizam

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Nutricionizam

Borba protiv stresa: kako rodiola i ashwagandha mogu pomoći

Određene biljke posjeduju adaptogena svojstva odnosno imaju sposobnost pojačati učinkovitost odgovora organizma na tjelesne, kemijske ili biološke stresore. Rhodiola rosea i ashwagandha (Withania somnifera ili indijski ginseng) su poznati biljni adaptogeni koji potiču otpornost organizma na stres suprotstavljajući se simptomima povezanim sa stresom poput tjeskobe, nervoze, iritabilnosti, nesanice i depresije. Španjolski znanstvenici analizirali su do […]

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]