Insulinska rezistencija

Postovani,
imam 23 godine. Prije godinu dana mi je otkrivena insulinska rezistencija. Imam povisen nivo insulina kao i glukoze. Takodjer, oba jajnika su policisticna sa sitnim folikulama. Uvijek sam imala izostanke menstruacija po par mjeseci i jako bolne menstruacije, te sam se lako gojila, ali sam lako i uspijevala da skinem kilograme. Prije godinu dana, kada sam uradila OGTT, naglo sam dobila 5kg koje nisam mogla skinuti bez obzira stagod radila. Pijem Siofor500 2x na dan, nisam bila na kontroli. Skinula sam 3 kilograma otkad pijem terapiju. Ali, i uz pijenje Siofora, konstantno mi se kilogrami vracaju. Nikada se i nisam nezdravo hranila, fizicki sam aktivna, zato ne znam kako da se nosim s ovim problemom.
Ali, moje glavno pitanje je da li se ovo stanje moze potpuno izlijeciti? Trenutno imam 72kg, visoka sam 72cm. Ako omrsavim, ako ne jedem zabranjeno i pridrzavam se onoga cega bi trebalo, da li mogu ponovo doci do te faze kada se vise ne bi morala bojati ovoliko sta cu pojesti, a da se ne udebljam? Molim Vas, da li je insulinska rezistencija izljeciva i koliko vremena je neophodno minimalno?
Srdacan pozdrav

13.3.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Prehrana i način života je ključ za nastanak i kontrolu stanja koje zovemo inzulinska rezistencija. Inzulin služi za regulaciju šećera u krvi, te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu. On je transporter koji omogućava glukozi da iz krvi uđe u tjelesne stanice gdje se pretvara u energiju za tijelo. Inzulin također omogućava da se prekomjerna glukoza sprema u mišićima i u jetri te po potrebi ponovo sintetizira i iz jetre ulazi u krvotok. Unosom prekomjerne količine kalorija tijekom duljeg vremenskog razdoblja, razina šećera u krvi ostaje dugotrajno povišena. Ako je razina šećera u krvi dugotrajno visoka, razina inzulina u krvi bit će također dugotrajno povišena te će inzulin stalno pobuđivati receptore na površini stanica. Danas se ispituju mehanizmi kojima dolazi do smanjenja osjetljivosti tih staničnih receptora i uopće smanjenje osjetljivosti na učinak inzulina, međutim u osnovi dolazi do smanjenja broja receptora na stanicama jetre, kao i na mišićnim stanicama. Smanjivanje broja receptora za inzulin (koji omogućuju odlaganje glikogena u jetri i mišićima), naziva se inzulinska rezistencija. Stanice postaju “otporne” na inzulin, pa posljedično visoka razina glukoze u krvi rezultira daljnjim povišenjem razine inzulina u krvi te se stvara začarani krug. Masne stanice najslabije djeluju na smanjivanje inzulinskih receptora, pa se kao vanjska manifestacija inzulinske rezistencije najčešće javlja povećanje tjelesne težine ili pretilost. Kao unutarnja manifestacija pojačano se stvaraju loše masnoće u krvi koje prelaze uobičajene vrijednosti (trigliceridi i LDL-kolesterol), a smanjuju se korisne masnoće (HDL-kolesterol). Inzulinska rezistencija s povećanim sadržajem inzulina i masnoća u krvi te povećanom tjelesnom masom često se naziva sindrom inzulinske rezistencije, koji uz faktore genetske predispozicije, može dovesti do razvoja šećerne bolesti – diabetes mellitus tip 2. Visok sadržaj hormona inzulina nema samo opisano djelovanje nego i ima bitan utjecaj na cjelokupno funkcioniranje organizma. Drugim riječima, koči stvaranje cijelog spektra hormona i tako dovodi do ozbiljnog hormonalnog poremećaja.

Tolerancija glukoze može biti smanjena čak i u zdravih osoba primjenom nisko-ugljikohidratne dijete s visokim udjelom loših zasićenih masti. Stoga možemo smanjiti otpornost na inzulin smanjivanjem unosa loših masnoća i kombiniranjem sa zdravim obrocima. Kako bisno unaprijedili znanje o prehrani, trebamo znati koje su dobre a koje su loše masnoće i koji glikemijski indeks imaju pojedine namirnice, koje vitamine i minerale uzimati, kada i koliko. U tom smilsu možemo se educirati i potražiti pomoć stručnjaka – nutricionista. Dobra vijest je da se inzulinska rezistencija može liječiti putem prehrane i načina života. Istraživanja su pokazala da povremeni post poboljšava osjetljivost na inzulin. Kada su sudionici istraživanja preskočili večeru, njihov inzulin u stanju gladovanja se poboljšao, a imali su i manje upalne markere na testovima krvi. Tijekom prvih nekoliko mjeseci liječenja, vaš unos ugljikohidrata bi trebao biti manji od 50 grama dnevno. Ako ste ovisni o slatkom okusu, probajte biljne zaslađivače, koji imaju dodatnu korist poboljšanja osjetljivosti na inzulin. Eliminirajte rafinirani šećer iz svoje prehrane, redovito jedite proteine, jer proteini obuzdavaju oslobađanje inzulina i potiču proizvodnju hormona glukagona, koji se „suprotstavlja“ inzulinu. Dobri izvori su: jaja, pileća prsa, riba. Eliminirajte sojino ulje, kukuruzno ulje ili bilo koje rafinirano ulje, margarin, namaze od biljnog ulja i duboko prženu hranu. Jedite maslac, avokado, maslinovo ulje,  meso, ribu, orašaste plodove i sjemenke. Vježbajte, trening snage dramatično poboljšava osjetljivost na inzulin. Kad mišići povećaju svoju potrošnju energije, oni ponovno “uče” kako da koriste ugljikohidrate umjesto da ih pohrane. Gubitak težine se događa ne samo zbog gubitka kalorija, nego i zbog promjena u metabolizmu. Vježba je također učinkovita za ublažavanje stresa, čestog uzroka upala i otpornosti na inzulin. Izbjegavajte kruh, tjestenine, žitarice i kekse koji sadrže bijelo brašno, a koristite proizvode od integralnog brašna (zob, ječam ili raž). Preporuča se mediteranski tip prehrane, a od pomoći mogu biti i pojedini dodaci prehrani te regulacija zdrave crijevne flore.

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePeriferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]