Je li moguće da sam pretjerala s konzumacijom vitamina D?

Poštovani,
imam 28 godina te povremeno u zimskim mjesecima uzimam vitamin D. Nažalost već duže vrijeme nisam provjevala njegovu koncentraciju u krvi. Povremeno znam uzeti 1200IU, ali sam prije nekoliko dana nakon više dana pauze uzela 1600IU. Nakon toga pojavili su mi se trnci po tijelu, a najviše po glavi. Nakon dva dana isti mi se smanjuju, ali mi se javlja otežano gutanje te kao da mi nešto smeta u ždrijelu kod gutanja tj kao neka oteklina. Da li je moguće da sam pretjerala sa vitaminom D te kako dalje postupati?

22.12.2022

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Poštovani!

Vitamin D je vjerojatno siguran kad se uzima na usta u preporučenim dozama. Većina osoba često nema nuspojave s vitaminom D, osim ako se ne uzima u prekomjernim količinama. Neke nuspojave uzimanja prevelikih doza vitamina D uključuju: slabost, umor, pospanost, glavobolju, gubitak apetita, suha usta, metalni okus, mučninu, povraćanje i sl. Primjena vitamina D u dozama većim od 4000 IU (100 mcg) dnevno dulje vremena je potencijalno sigurna, no  može uzrokovati vrlo visoku razinu kalcija u krvi. Međutim, često su potrebne mnogo veće doze za kratkotrajno liječenje nedostatka vitamina D. Ovu vrstu liječenja treba provoditi pod nadzorom zdravstvenog radnika.

Sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 μg). Preporučena dnevna doza na razini EU i RH iznosi 5 μg dnevno, što iznosi 100 % preporučenog dnevnog unosa. Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici obiteljske medicine i dijetetičari prepisuju početne visoke doze vitamina D, a potom dozu održavanja s 1.500 do 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno, jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili jednom mjesečno.

Unošenje u organizam prevelike količine vitamina D može biti štetno. Previsoke koncentracije u krvi (veće od 150 ng/ml) mogu rezultirati mučninom, povraćanjem, mišićnom slabošću, dezorijentiranošću, bolovima, gubitkom apetita, dehidracijom, prečestim mokrenjem, povećanom žeđi, stvaranjem bubrežnih kamenaca, zatajenjem bubrega, aritmijom, pa čak i smrću.

Prijavite svom liječniku simptome koje opisujete jer se možda radi o nuspojavi na pripravak koji ste koristili te ju kao takvu treba prijaviti HALMED-u.

Svako dobro!

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Duboka venska tromboza

Venska tromboza je multifaktorska bolest obilježena nastankom ugruška, tromba u dubokim venama udova. Prisutnost tromba u veni uzrokuje lokalno smanjenje venskoga protoka, oštećenje okolnoga tkiva uzrokovana povišenim venskim tlakom u zahvaćenom području te posebno značajno povećanje rizika za pojavu plućne embolije (VTE-venska tromboembolija) zbog migracije trombotskog sadržaja u plućnu cirkulaciju. Rizik za nastanak venske tromboze […]

Obiteljska medicina

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Obiteljska medicina

Ulcerozni kolitis kod djece

Kronične upalne bolesti crijeva (IBD) – Crohnova bolest, ulcerozni kolitis i neklasificirana upalna bolest crijeva sve se češće dijagnosticiraju u dječjoj i adolescentnoj dobi. Ulcerozni kolitis kronična je upala debelog crijeva nepoznatog uzroka koja obično počinje u rektumu i širi se proksimalno na kolon dok Chronova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od […]

Obiteljska medicina

Je li nalaz inzulinske rezistencije u redu?

Obiteljska medicina

Cistocela

Cistocela je protruzija mokraćnog mjehura u rodnicu koja nastaje zbog defekta dna zdjelice. Prolaps genitalnih organa je poremećaj koji pogađa žene svih životnih dobi. Rizik raste s godinama života pogotovo ulaskom u postmenopauzu pa oko polovice žena starijih od 55g ima neki oblik prolapsa. Rizični čimbenici koji pogoduju nastanku prolapsa su trudnoća, teški vaginalni porodi […]

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

Kvržica na vratu – molim Vaš savjet