Primjena vitamina D tijekom trudnoće i kognitivne sposobnosti djeteta

Vitamin D ili kalciferol spada u skupinu vitamina topivih u mastima. Postoje dva glavna oblika vitamina D, vitamin D(ergokolekalciferol) i vitamin D3 (kolekalciferol). Vitamin D2 potječe iz biljnih izvora dok se vitamin D3 stvara u koži prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti te se dobiva iz namirnica životinjskog porijekla, pretežno iz ribljih ulja i žumanjaka. S ciljem prevencije nedostatka vitamina D u nekim razvijenim zemljama mlijeko i nekih drugih namirnica dodatno se obogaćuju vitaminom D. Iako je najpoznatija uloga vitamina D održavanje zdravlja kostiju, sve više studija naglašava učinak vitamina D na razvoj i funkcioniranje mozga.

Vitamin i zdravlje mozga – koja je poveznica?

U odraslih osoba dokazano je da vitamin D ima ulogu u nastanku nekoliko neurorazvojnih i neuropsihijatrijskih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest i poremećaje pažnje. Nekoliko dosadašnjih studija ukazuje na povezanost između nižih koncentracija vitamina D u krvi i povećanog rizika razvoja poremećaja iz spektra autizma kod djece i adolescenata. Također, postoji sve više dokaza da nedostatak vitamina D tijekom trudnoće izlaže potomstvo povećanom riziku od razvoja neuroloških poremećaja, poput poremećaja iz spektra autizma, poremećaja ponašanja i depresije.

Crtice iz znanosti

Cilj nove randomizirane kontrolirane studije objavljene u znanstvenom časopisu Nutrients bio je ispitati učinak primjene vitamina D u trudnoći na koncentraciju vitamina D i razvoj mozga u djece.

Ukupno su u studiju bile uključene 502 trudnice, od čega je 350 trudnica nastavilo sudjelovati sve do poroda. Ispitanice su bile nasumično podijeljene u tri skupine te su primale 400, 2000 ili 4000 IJ vitamina D3/dan tijekom cijele trudnoće.

U drugom dijelu istraživanja sudjelovala su djeca promatranih ispitanica. Od 350 trudnica koje su sudjelovale u prvom dijelu istraživanja, njih 172 su pristale da njihova djeca sudjeluju u drugom dijelu istraživanja. Uzorci krvi sve djece uzeti su pri rođenju. Nakon rođenja, jednom godišnje provodile su se kontrolne posjete djece pri čemu su im ponovo uzeti uzorci krvi u svrhu procjene ukupne cirkulirajuće koncentracije vitamina D. Osim toga, prilikom svakog godišnjeg posjeta djecu su procjenjivali ispitivači koristeći test za procjenu neurorazvoja, Brigance Screen II. Pomoću testa Brigance Screen II moguće je mjeriti tri područja razvoja: jezični, motorički i akademski.

Uočeno je da se prosječna koncentracija vitamina D u krvi novorođenčeta značajno podudarala s  koncentracijom 25(OH)D kod majke izmjerenom pri prvom prenatalnom posjetu te mjesec dana prije poroda. Primijećeno je da su veće vrijednosti vitamina D kod djece povezane s boljim rezultatima na neurorazvojnom testiranju. Također, djeca majki koje su primale dozu od 2000 IU vitamina D3/dan tijekom trudnoće pokazala su bolji rezultat u jezičnom razvoju u odnosu na djecu rođenu od majki koje su primale standardnu dozu od 400 IU vitamina D3/ dan.

Znanstvenici zaključuju da rezultati provedene studije ističu važnost osiguravanja dostatne količine vitamina D u ranoj dobi te potiču korištenje većih doza vitamina D u obliku dodataka prehrani tijekom trudnoće.

Literatura: Rodgers, M.D.; Mead, M.J.; McWhorter, C.A.; Ebeling, M.D.; Shary, J.R.; Newton, D.A.; Baatz, J.E.; Gregoski, M.J.; Hollis, B.W.; Wagner, C.L. Vitamin D and Child Neurodevelopment—A Post Hoc Analysis. Nutrients 2023, 15, 4250. https://doi.org/10.3390/nu15194250

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Folna kiselina

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Ejkaulacija

Ako partner nije ejakulirao u mene, koristili smo zaštitu i popila sam tabletu za dan poslije – postoji li šansa da sam trudna?

Adaptivni imunitet

Probiotici za imunitet

Iako je pandemija Covid-19 službeno prestala, ova nas je sezona gripe, prehlade i dalje prisutne korone dobro prodrmala. Upravo iz tog razloga dobro je ojačati svoj imunološki sustav. Uz standardne pripravke vitamina i minerala, beta glukana, propolisa, matične mliječi, korisnima su se pokazali probiotici. Imunitet Imunološki sustav je skup stanica, tvari i procesa koji rade […]

Dijete

Upala pluća kod djece

Sumnja na upalu pluća kod djece postavlja se na temelju kliničke slike vrućice, otežanog i ubrzanog disanja, te kašlja. Obzirom da je klinički i laboratorijski teško diferencirati virusnu od bakterijske upale pluća, većina djece liječi se antibiotikom, uz simptomatske mjere. Upala pluća – podjela Upala pluća (lat. pneumonia) je akutna infekcija tkiva pluća uzrokovana virusima […]

Intrauterini uložak

Intrauterini uložak i trudnoća – molim savjet

Niski progesteron

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Inzulinska rezistencija

Nutricionizam

Može li primjena enteralnih pripravaka spriječiti pothranjenost u starijoj dobi?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da će do iduće godine ukupan broj osoba starije dobi (≥60 godina) premašiti 1,2 milijarde. Zdravstveni problem koji se učestalo javlja u starijoj dobi je pothranjenost. Pothranjenost je stanje povezano sa smanjenim unosom energije i proteina koje nastaje zbog brojnih čimbenika, a praćeno je gubitkom mišićne mase (sarkopenija) i krhkošću. […]

Nutricionizam

Osnovne činjenice o proteinima koje svatko treba znati

Proteini su hranjive tvari koje se u percepciji javnosti doživljavaju pozitivno te se bilježi sve veći interes za proteinima biljnog i životinjskog porijekla. Osim toga, sve je više kliničkih dokaza, posebno kod osoba starije dobi, koji podupiru zdravstvene prednosti unosa odgovarajućih ili povišenih dnevnih doza proteina. Zašto su nam potrebni proteini? Davne 1838. godine švedski […]