Limfni čvor

“Imam 52 godine i prije 4 mjesaca sam primjetila uvečani limfni čvor na vratu. UZV vrata pokazao je ovalni hipoehogeni čvor diametra 25 mm.KKS ureda.Punkcijom čvora ustanovljena granulomatozna upala. Napravljena infektološka obrada: serlogija na EBV poz. IgG, Toxoplasma negat u IgM i IgG, CMV IgG i IgM negativan u obe frakcije, Bartonella henselae IgG poz. IFN gama negativan. U lab.nalazima SE 10 L 3,6 Er 4,27 Hgb 133 LDH 179 CRP 0,2, elektrofereza urednog nalaza. RTG pluća i srca uredan, UZV abdomena uedan. Preporuka: Nema indikacija za daljnjom obradom, pratiti kliničku sliku.dijagnoza: Lymphadenitis coli lat sin sanat. Međutim čvor se nije smanjio, često osjećam bol i pritisak području oko čvora, nosnica s te strane noču i ujutro začepljena, oko ponekad suzi,a ponekad imam blagu glavobolju u području sljepoočnica. Molila bih vaš savjet, treba li odstraniti čvor i napraviti patološki nalaz i treba li bez obzira na nalaz infektologa raditi daljnje pretrage? Ako treba, kod kojeg specijaliste? Zahvaljujem na odgovoru!

28.5.2018

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Granulomatozna upala označava upalu kroničnog tijeka koja može trajati mjesecima i godinama, a može doći i do iscijeljenja ali za to je potrebno više vremena nego u slučaju akutnih upala. Uzrok takve upale mogu biti bakterije (npr. tuberkuloza), paraziti (npr. toksoplazma), virusi, ali i imunološka zbivanja, neke druge rjeđe bolesti, odnosno tumori. Ponekad se uzrok takve upale nikada ni ne nađe. S druge strane, granulomatozna upala ne isključuje i postojanje Hodgkinove bolesti jer se u limfnom čvoru zahvaćenom nekom limfoproliferativnom bolesti (kakva je Hodgkinova bolest) može razviti i granulomatozna upala. O čemu je točno riječ treba zaključiti na osnovi citološkog ili histološkog nalaza. U tom smislu punkciju odnosno biopsiju limfnog čvora trebalo bi ponoviti ako se nakon prve nije uspjela postaviti konačna dijagnoza. Uz to treba uključiti i druge laboratorijske testove, te širu obradu (RTG, CT, serološke testove, itd) jer se dijagnoza gore navedenih bolesti ne postavlja samo na osnovi jednog nalaza ili testa već se širom obradom moraju isključiti i druge slične bolesti. Obzirom da kod vas nije došlo do smanjivanja rasta čvora, potrebno je isključiti da se ipak ne radi o tumoru. Za patohistološku analizu je najbolje napraviti biopsiju čvora. Postoji mogućnost da ni nakon biopsije ne bude moguće utvrditi uzrok povećanja ovog limfnog čvora. Daljnju dijagnostičku obradu možete učiniti kod infektologa ili onkologa, po preporuci vašeg obiteljskog liječnika. Svako dobro!

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minute Akne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

Nateknuo mi je vrat i kašljem, što mi je činiti?

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Moždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]

Obiteljska medicina

Periferna arterijska bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Periferna arterijska bolest (PAB) naziv je za aterosklerotsku, stenozirajuću, okluzivnu ili aneurizmatsku bolest aorte i njenih organaka (ekstrakranijalnih karotidnih i vertebralnih, arterija gornjih i donjih ekstremiteta, te mezenterijalnih i renalnih arterija), a koja ne uključuje bolesti koronarnih arterija. Važna je manifestacija sistemske aterosklerotske bolesti. U zapadnim zemljama periferna arterijska bolest pogađa oko 5% populacije u […]

Obiteljska medicina

Akutni infarkt miokarda

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je skupina različitih kliničkih prezentacija od infarkta miokarda s elevacijom ST spojnice (STEMI), infarkta miokarda bez elevacije ST spojnice (NSTEMI) i nestabilna angina. STEMI je u pravilu uzrokovan potpunim aterotrombotičnim začepljenjem koronarne arterije te je primarni cilj što brža reperfuzija primarnom angioplastikom ili fibrinolitičkom terapijom dok je u podlozi NSTEMI-ja obično stenoza […]

Obiteljska medicina

Molim savjet za prehladu i zečepljene uši

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Inkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana sa bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene sa nastankom inkontinencije poput […]

Obiteljska medicina

Rekurentne infekcije mokraćnog sustava

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Rekurentne IMS su one koje su javljaju dva ili više puta u šest mjeseci, odnosno tri ili više puta u jednoj godini. Rekurentne IMS češće su reinfekcije (upala uzrokovana mikroorganizmom različitim od prijašnje upale), a rjeđe su relapsi (upala uzrokovana istim mikroorganizmom koji je dokazan prije početka liječenja zadnje upale). Rezorvoar za reinfekciju je fekalna […]