Poštovani,
u posljedna 2 mjeseca imam neko škakljanje u stopalima te kao titranje mišića u listovima, moguće male grčeve koji nisu bolni, zadnjih 10 dana su se smanjili.Bio sam kod jednog neurologa i radio mi je emng ruku i dijagnoza je lezija na c5 i preporuka je plivanje i dao je savjet za spavanje.Emng ruku je radio jer sam tada se žalio i na trnce u prstima ruke koji su prestali, takođe sam imao i kao neko mravinjanje po glavi koje je isto prestalo.Poslije sam otišao kod još jednog neurologa koji je sve te simptome pripisao panićnom poremećaju…Radio sam mnoge pretrage u zadnje vrijeme, vadio komplet nalaze 2 puta i sve je bilo u redu.RTG vratne kralježnice je pokazao blagu spondilozu….Inače moji problemi su počeli od 9. mjeseca 2016. kada mi je krenulo zujanje u ušima koje traje i danas s tim da povremeno prestaje po nekoliko dana pa se opet javi.Ako ujutro ustanem i zuji mi u ušima zujat će cijeli dan, ako ujutro kada se probudim ne zuji onda neće zujat cijeli dan…Znači javlja mi se samo nakon spavanja…Od tada sam radio mnoge pretrage i nije ustanovljeno zbog čega mi zuji, neurolog mi je rekao da mi se usljed svega razvila anaksioznost i moje simptome pripisuje tome.Mene konkretno sada brine ovo škakljanje u nogama i ti kao maleni trzaji ili grčevi u listovima, inače sam jako aktivan i bavim se sportom, svaki dan prelazim po 15 km i nemam nikakvih slabosti.Primjetio sam jedino da su mi se u zadnjih par mjeseci u nogama pojavile proširene vene što je moguće posljedica prevelike aktivnosti.Da li je moguće da od proširenih vena imam navedene simptome u nogama?

Lijep pozdrav

Tegobe koje opisujete katkad se tumače kao pretjerana izloženost stresu, nesanica, artritis, mišićni grčevi ili starost.  U okviru tzv. sindroma nemirnih nogu bolesnici tegobe opisuju kao bol, neugodno mravinjanje, bockanje, trzanje ili svrbež u nogama, i to najčešće u području potkoljenica, rjeđe stopala, natkoljenica ili nekoga drugog dijela tijela, uglavnom ruku. Tegobe se mogu javiti jednostrano, ali češće zahvaćaju obje strane tijela. Oboljeli imaju neodgodivu potrebu za pomicanjem zahvaćenog dijela tijela, čime se tegobe znatno umanjuju ili sasvim prestaju. Najčešće aktivnosti koje bolesnicima pomažu su hodanje, rastezanje, vožnja bicikla ili jednostavno dizanje i spuštanje stopala. Tegobe se pogoršavaju u fazama mirovanja, kao što je sjedenje, ležanje ili drijemanje, a izraženije su navečer ili u ranim noćnim satima. Kod nekih bolesnika javljaju se danju. Neliječena bolest uvelike utječe na brojne segmente svakodnevnog života te dovodi do poremećaja sna, pretjerana umora tijekom dana, smanjuje koncentraciju, pamćenje, radnu učinkovitost i remeti međuljudske odnose. Postavljanje dijagnoze sindroma nemirnih nogu temelji se na pomno uzetoj anamnezi i prepoznavanju simptoma bolesti, a kriteriji za dijagnozu bolesti uključuju: želju za pomicanjem udova, često udruženu s poremećajem perifernog osjeta, pojavu ili pogoršanje tegoba u mirovanju te smirivanje tegoba tijekom motoričke aktivnosti, motorički nemir, pogoršanje simptoma noću. Nužno je učiniti određene dijagnostičke testove kako bi se pronašao mogući uzrok poremećaja. To uključuje osnovne krvne laboratorijske testove (razina šećera, željeza, bubrežni parametri, hormoni štitnjače), zatim elektromioneurografiju kojom se ispituje električna aktivnost mišića i provodljivost živaca te polisomnografiju za analizu procesa spavanja. Poslušajte savjete neurologa i posavjetujte se sa svojim liječnikom u pogledu eventualne dodatne dijagnostičke obrade i eventualnog uvođenja simptomatske farmakoterapije.

Inače, tjelesna aktivnost potiče vensku cirkulaciju u nogama i vrlo vjerojatno to nije uzrok vaših tegoba. Najljepši pozdrav!