Neurolog

Poštovani,
u posljedna 2 mjeseca imam neko škakljanje u stopalima te kao titranje mišića u listovima, moguće male grčeve koji nisu bolni, zadnjih 10 dana su se smanjili.Bio sam kod jednog neurologa i radio mi je emng ruku i dijagnoza je lezija na c5 i preporuka je plivanje i dao je savjet za spavanje.Emng ruku je radio jer sam tada se žalio i na trnce u prstima ruke koji su prestali, takođe sam imao i kao neko mravinjanje po glavi koje je isto prestalo.Poslije sam otišao kod još jednog neurologa koji je sve te simptome pripisao panićnom poremećaju…Radio sam mnoge pretrage u zadnje vrijeme, vadio komplet nalaze 2 puta i sve je bilo u redu.RTG vratne kralježnice je pokazao blagu spondilozu….Inače moji problemi su počeli od 9. mjeseca 2016. kada mi je krenulo zujanje u ušima koje traje i danas s tim da povremeno prestaje po nekoliko dana pa se opet javi.Ako ujutro ustanem i zuji mi u ušima zujat će cijeli dan, ako ujutro kada se probudim ne zuji onda neće zujat cijeli dan…Znači javlja mi se samo nakon spavanja…Od tada sam radio mnoge pretrage i nije ustanovljeno zbog čega mi zuji, neurolog mi je rekao da mi se usljed svega razvila anaksioznost i moje simptome pripisuje tome.Mene konkretno sada brine ovo škakljanje u nogama i ti kao maleni trzaji ili grčevi u listovima, inače sam jako aktivan i bavim se sportom, svaki dan prelazim po 15 km i nemam nikakvih slabosti.Primjetio sam jedino da su mi se u zadnjih par mjeseci u nogama pojavile proširene vene što je moguće posljedica prevelike aktivnosti.Da li je moguće da od proširenih vena imam navedene simptome u nogama?

Lijep pozdrav

27.7.2017

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

Tegobe koje opisujete katkad se tumače kao pretjerana izloženost stresu, nesanica, artritis, mišićni grčevi ili starost.  U okviru tzv. sindroma nemirnih nogu bolesnici tegobe opisuju kao bol, neugodno mravinjanje, bockanje, trzanje ili svrbež u nogama, i to najčešće u području potkoljenica, rjeđe stopala, natkoljenica ili nekoga drugog dijela tijela, uglavnom ruku. Tegobe se mogu javiti jednostrano, ali češće zahvaćaju obje strane tijela. Oboljeli imaju neodgodivu potrebu za pomicanjem zahvaćenog dijela tijela, čime se tegobe znatno umanjuju ili sasvim prestaju. Najčešće aktivnosti koje bolesnicima pomažu su hodanje, rastezanje, vožnja bicikla ili jednostavno dizanje i spuštanje stopala. Tegobe se pogoršavaju u fazama mirovanja, kao što je sjedenje, ležanje ili drijemanje, a izraženije su navečer ili u ranim noćnim satima. Kod nekih bolesnika javljaju se danju. Neliječena bolest uvelike utječe na brojne segmente svakodnevnog života te dovodi do poremećaja sna, pretjerana umora tijekom dana, smanjuje koncentraciju, pamćenje, radnu učinkovitost i remeti međuljudske odnose. Postavljanje dijagnoze sindroma nemirnih nogu temelji se na pomno uzetoj anamnezi i prepoznavanju simptoma bolesti, a kriteriji za dijagnozu bolesti uključuju: želju za pomicanjem udova, često udruženu s poremećajem perifernog osjeta, pojavu ili pogoršanje tegoba u mirovanju te smirivanje tegoba tijekom motoričke aktivnosti, motorički nemir, pogoršanje simptoma noću. Nužno je učiniti određene dijagnostičke testove kako bi se pronašao mogući uzrok poremećaja. To uključuje osnovne krvne laboratorijske testove (razina šećera, željeza, bubrežni parametri, hormoni štitnjače), zatim elektromioneurografiju kojom se ispituje električna aktivnost mišića i provodljivost živaca te polisomnografiju za analizu procesa spavanja. Poslušajte savjete neurologa i posavjetujte se sa svojim liječnikom u pogledu eventualne dodatne dijagnostičke obrade i eventualnog uvođenja simptomatske farmakoterapije.

Inače, tjelesna aktivnost potiče vensku cirkulaciju u nogama i vrlo vjerojatno to nije uzrok vaših tegoba. Najljepši pozdrav!

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). […]

Obiteljska medicina

RTG pluća – molim Vaše mišljenje

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Obiteljska medicina

Kolecistitis

Akutni kolecistitis je upala žučnjaka koja se razvija unutar nekoliko sati, a obično je posljedica opstrukcije duktusa cistikusa kamencem. U 5–10% bolesnika nađe se akutni akalkulozni kolecistitis (kolecistitis bez žučnih kamenaca). Čimbenici rizika su teška bolest (operacija, opekotine, sepsa ili teška trauma), produženo gladovanje ili totalna parenteralna prehrana (što pogoduje nastanku žučne staze), šok i […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?