Preporučate li cijepljenje unatoč visokoj razini antitijela?

Poštovani,
u 12/2020 prebolio sam covid 19, blaži oblik – par dana povišene temperature i sl.
No, imao sam cijeli spektar vrlo nezgodnih simptoma koji se povezuju s post-covid sindromom i koji su trajali mjesecima.
Krajem travnja 2021. napravio test na antitijela igG koji je pokazao U/mL rezultat od 9.450 (pozitivan > = 50 U/mL).
U studenom 2021. isti test je pokazao rezultat od 9.150 U/mL.
S jedne strane se govori (od stručnih službi) da količina antitijela ne govori direktno o razini zaštićenosti jer sva antitijela nisu i neutralizacijska, dok se s druge strane isto tako govori kako je “primijećeno da npr. booster doza podiže titar antitijela i do 20.000”.
Iz toga bi ipak proizašao zaključak da veća razina igG antitijela znači proporcionalno i veću količinu neutralizacijskih antitijela, što bi značilo da količina igG antitijela ipak sugerira zaštitu, ali se ne zna točno koliku.
Moje pitanje je, obzirom na navedenu količinu antitijela i to skoro godinu dana nakon preboljenja, da li se svejedno preporuča cijepljenje?
Imam više zdravstvenih preporuka da pričekam sa cijepljenjem te sam i sam sklon tome (nisam nikakav antivakser, svi u mojoj obitelji koji nisu preboljeli su cijepljeni), a s druge strane ne mogu do covid potvrde…
Vas bih zamolio za odgovor isključivo sa zdravstvenog aspekta, neovisno o potvrdi..

1.12.2021

Odgovara

Irena Matić-Trputec dr.med.

 

Iz Vašeg pitanja nije jasno proizlaze li zdravstvene preporuke koje ste na više mjesta dobili iz nekog zdravstvenog razloga, nekog Vašeg osobnog zdravstvenog rizika ili su to preporuke na temelju nečijeg osobnog stava ili mišljenja koje ne mora uvijek biti temeljeno na znanstvenom dokazima. Visina titra antitijela nije pouzdan kriterij za donošenje odluka o cijepljenju jer imunitet nakon preboljele bolesti varira od pojedinca do pojedinca i ne postoji utvrđeni raspon tzv. normalnih vrijednosti na osnovu kojih bismo mogli donositi potrebne odluke i zaključke vezane uz cijepljenje protiv Covid 19.

Znanstvena javnost i stručnjaci epidemiolozi i infektolozi su jednoznačni i suglasni o tome da cijepljenje osigurava dugotrajniji imunitet i štiti od težeg oblika bolesti. Dokazi o tome objavljeni su u relevantnim znanstvenim časopisima. Dostupna cjepiva u tom smislu su vrlo učinkovita, premda znamo da ih treba i dalje usavršavati kako bi nas učinkovito štitila, ne samo od težih oblika bolesti, već i od širenja zaraze, jer je poznato da i cijepljene osobe mogu biti izvor zaraze za okolinu.

Stoga, na svima nama je obveza odgovornog postupanja u vrijeme epidemije, a to je poštivanje temeljnih epidemioloških mjera u smislu izbjegavanja bliskog kontakta, nošenja maski, povećane brige o higijeni.

Svako dobro!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Možete li mi pojasniti nalaz krvne slike?

Obiteljska medicina

Cluster glavobolja

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCluster glavobolja je primarna glavobolja iz skupine trigeminalnih autonomnih cefalalgija za koju su karakteristični napadaji u nakupinama (eng. cluster) s tendencijom periodičkog ponavljanja nakon slobodnog intervala. To znači da se glavobolja javlja svakodnevno, obično u noćnim satima kroz nekoliko tjedana ili mjeseci, nakon čega prestaje te se ponavlja ciklički u slično doba godine. Poznata je […]

Obiteljska medicina

Egzacerbacija astme

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaAstma je kronična (dugotrajna) bolest dišnog sustava koja uzrokuje otežano disanje zbog suženja i upale dišnih putova u plućima. Ljudi koji boluju od astme često osjećaju zaduhu, stezanje u prsima, kašalj i piskanje pri disanju. Ti se simptomi mogu pojaviti povremeno, a ponekad se i pogoršaju – osobito tijekom noći, rano ujutro, pri naporu ili […]

Obiteljska medicina

Pretilost kod djece

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Obiteljska medicina

Inkontinencija kod muškaraca

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaInkontinencija urina kod muškaraca češće se javlja u starijoj životnoj dobi i često je povezana s bolestima prostate. Svaki četvrti muškarac stariji od 70 godina ima određeni tip inkontinencije urina. Inkontinencija urina se može klasificirati kao statička, urgentna, miješana, paradoksna, kontinuirana i funkcionalna. U liječenju inkontinencije urina važno je liječiti bolesti udružene s nastankom inkontinencije […]

Obiteljska medicina

Što znači ako su AST i ALT vrijednosti povišene?

Obiteljska medicina

Akne

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAkne (acne vulgaris) su polietiološka dermatoza koja se pojavljuje na seboroičkim područjima kože, a obilježena je nastankom komedona, upalnih lezija (papula, pustula, nodusa) i ožiljaka. Akne su jedna od najčešćih kroničnih upalnih dermatoza. Pogađa oba spola i pojavljuje se u oko 80% adolescenata. Obično započinje u dobi između 12. i 14. godine života i najčešće […]

Obiteljska medicina

CVI (cerebrovaskularni inzult, moždani udar)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMoždani udar (MU) označava heterogenu grupu poremećaja koji su definirani kao iznenadni, lokalizirani poremećaj moždane cirkulacije koji izaziva neurološki ispad. Moždani udar može biti ishemični (80 %) a u pravilu nastaje uslijed tromboze ili embolije te hemoragični (20 %) koji nastaje uslijed puknuća krvne žile (subarahnoidalno ili intracerebralno krvarenje). Simptomi moždanog udara koji traju <1 […]